Skip to Main Navigation
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE23. travnja 2025.

Europa i središnja Azija: poduzetništvom, usvajanjem tehnologija i inovacijama do bržeg rasta

WASHINGTON, 23. travnja 2025. – Prema danas objavljenom izvješću Svjetske banke Economic Update za regiju Europe i središnje Azije, očekuje se da će gospodarski rast zemalja u razvoju u regiji usporiti. Zbog slabije vanjske potražnje i usporavanja ruskoga gospodarstva očekuje se da će stopa rasta u regiji u razdoblju 2025. – 2026. iznositi 2,5 %.

U 2024. rast se u cijeloj regiji stabilizirao na 3,6 % zahvaljujući osobnoj potrošnji uz snažno povećanje realnih plaća, doznaka i potrošačkih kredita koji su nadoknadili slabiju vanjsku potražnju zbog niske stope rasta u Europskoj uniji.

Više cijene hrane i usluga rezultirale su većom inflacijom koja se na godišnjoj razini s 3,6 % sredinom 2024. do veljače 2025. povećala na 5 %. Zbog nedavnog rasta inflacije nekoliko središnjih banaka odlučilo se za povećanje referentnih kamatnih stopa ili odgodu njihovog smanjivanja.

„Iako su zemlje Europe i središnje Azije u protekloj godini uspjele zadržati stabilan rast, zbog globalne neizvjesnosti, geoekonomske rascjepkanosti i slabijeg rasta ključnih trgovinskih partnera održavanje tog trenda dodatno je otežano”, rekla je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Kako bi njihova gospodarstva dugoročno znatnije rasla, zemlje u regiji morat će ubrzati strukturne reforme koje potiču dinamičnost i inovativnost privatnog sektora, poduzetništvo i usvajanje tehnologija.”

Središnja Azija vjerojatno će ove i sljedeće godine najbrže rasti u regiji, iako se očekuje da će u razdoblju 2025. – 2026. njezin rast usporiti na 4,7 %. Usporavanje je prvenstveno rezultat slabijeg rasta naftnog sektora u Kazahstanu te pada izvoza i normalizacije priljeva doznaka.

Projekcije za južni Kavkaz u razdoblju 2025. – 2026. upućuju na prosječnu stopu rasta od 3,5 % s obzirom na to da će se učinci posredovanja u međunarodnoj trgovini te priljeva radne snage i kapitala nastaviti smanjivati.

Očekuje se da će neizvjesnost trgovinskih politika, veće prepreke međunarodnoj razmjeni i neizravni učinci prelijevanja u lancima opskrbe u europodručju oslabiti oporavak u drugim dijelovima regije. U navedenom se razdoblju na zapadnom Balkanu očekuje umjeren rast od 3,4 %, dok bi se u srednjoj Europi on mogao tek neznatno poboljšati na 2,7 %.

Prema projekcijama za razdoblje 2025. – 2026. stopa rasta u Rusiji past će na 1,3 %. Rast u Turskoj u ovom će se razdoblju vjerojatno blago poboljšati na 3,3 %, iako će ostati ispod svojeg dugoročnog trenda zbog kontinuiranog slabljenja vanjske potražnje i daljnjeg rebalansiranja ekonomije. Rast u Ukrajini u 2025. vjerojatno će se smanjiti na 2 %.

U posebnoj analizi o načinima ubrzanja rasta u postojećem izazovnom globalnom okruženju u izvješću se ističe važnost dinamičnog privatnog sektora. Države bi trebale više ulagati u inovacije, poduzimati reforme kojima će podupirati mlada poduzeća, produbiti financijska tržišta i povećati ulaganja u istraživanje i razvoj te istodobno zadržati fokus na integriranju globalne tehnologije, stručnosti i kapitala.

Da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji postigle status zemalja visokog dohotka, njihova gospodarstva moraju postati dinamičnija. Zemlje koje su uspješno stekle status zemalja visokog dohotka to su ostvarile poticanjem dinamičnosti poduzetništva i inovacija te bi taj rast trebale održavati korištenjem tehnologija, stručnosti i kapitala za povećanje produktivnosti unutar poduzeća.

„Inovacije i eksperimentiranje u poslovanju nužni su za jačanje produktivnosti te preduvjet za postizanje i zadržavanje statusa zemlje visokog dohotka”, rekao je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Zemlje srednjeg dohotka u regiji mogu postići status zemalja visokog dohotka ako njihova poduzeća budu rasla, inovirala i natjecala se na tržištu. Iako svaka zemlja treba pokrenuti rast na svoj način, ključno je poticati inovacije i omogućiti dinamičnost poslovanja.”

U izvješću se navodi da je potrebnije ulagati u mlada i inovativna poduzeća nego u čitavi sektor malih i srednjih poduzeća (MSP-ova), budući da ona stvaraju nova radna mjesta. U tu je svrhu potrebno poboljšati pristup financiranju, osobito dugoročnom i rizičnom kapitalu. U regiji nedostaje financiranja jer financiranje putem rizičnog i vlasničkog kapitala i dalje nije dovoljno razvijeno.

Jačanje tržišnog natjecanja ključno je za nastanak takvih dinamičnih poduzeća. Regija ima previše malih poduzeća niske produktivnosti i tek nekoliko velikih trgovačkih društava koja nisu poduzeća u državnom vlasništvu, koja pak često prevladavaju na tržištima i guše poduzetničku dinamiku.

Kako bi poduzeća postala produktivnija i inovativnija, potrebne su i politike koje potiču razvoj poslovnih inovacija i usvajanje tehnologije, kao što su veći i bolje usmjereni poticaji za istraživanje i razvoj. Brojna se poduzeća u regiji trenutačno oslanjaju na preraspodjelu resursa i posluju kao proizvodni pogoni za strana poduzeća umjesto da razvijaju vlastite tehnologije.

Konačno, ulaganje u ljudski kapital nužno je za privlačenje i zadržavanje visokokvalificiranih radnika i poduzetnika te za stvaranje prilika za unapređenje vještina kroz usavršavanje.

Sažetak gospodarskog rasta u Europi i središnjoj Aziji, 2021. – 2026.

(stope rasta realnog BDP-a, godišnja promjena u postotku)

Zemlja

2021.

2022.

2023.

2024.e

2025.f

2026.f

Albanija

9,0

4,8

3,9

3,9

3,2

3,1

Armenija

5,8

12,6

8,3

5,9

4,0

4,2

Azerbajdžan

5,6

4,6

1,1

4,1

2,6

2,4

Bjelarus

2,4

-4,7

3,9

4,0

2,2

1,2

Bosna i Hercegovina

7,3

3,7

1,9

2,6

2,7

3,1

Bugarska

7,8

4,0

1,9

2,8

1,6

2,1

Hrvatska

12,6

7,3

3,3

3,8

3,1

3,0

Gruzija

10,6

11,0

7,8

9,4

5,5

5,0

Kazahstan

4,3

3,2

5,1

4,8

4,5

3,6

Kosovo

10,7

4,3

4,1

4,4

3,8

3,8

Kirgistan

5,5

9,0

9,0

9,0

6,8

5,5

Moldova

13,9

-4,6

1,2

0,1

0,9

2,4

Crna Gora

13,0

6,4

6,3

3,0

3,0

2,9

Sjeverna Makedonija

4,5

2,8

2,1

2,8

2,6

2,7

Poljska

6,9

5,3

0,1

2,9

3,2

3,0

Rumunjska

5,5

4,0

2,4

0,9

1,3

1,9

Ruska Federacija

5,9

-1,4

4,1

4,1

1,4

1,2

Srbija

7,9

2,6

3,8

3,9

3,5

3,9

Tadžikistan

9,4

8,0

8,3

8,4

6,5

4,9

Turska

11,4

5,5

5,1

3,2

3,1

3,6

Ukrajina

3,4

-28,8

5,5

2,9

2,0

5,2

Uzbekistan

8,0

6,0

6,3

6,5

5,9

5,9

Izvor: Svjetska banka.

Napomena: U ovim procjenama i prognozama uzimaju se u obzir podaci dostupni do 10. travnja 2025. e = procjena (estimate); f = prognoza (forecast), BDP = bruto domaći proizvod.

Priopćenje broj. 2025/ECA/093

Kontakt

Washington
Nina Vucenik
Bruxelles
Christine Lynch

Blogs

    loader image

WHAT'S NEW

    loader image