Europa i središnja Azija: poduzetništvom, usvajanjem tehnologija i inovacijama do bržeg rasta

WASHINGTON, 23. travnja 2025. – Prema danas objavljenom izvješću Svjetske banke Economic Update za regiju Europe i središnje Azije, očekuje se da će gospodarski rast zemalja u razvoju u regiji usporiti. Zbog slabije vanjske potražnje i usporavanja ruskoga gospodarstva očekuje se da će stopa rasta u regiji u razdoblju 2025. – 2026. iznositi 2,5 %.

U 2024. rast se u cijeloj regiji stabilizirao na 3,6 % zahvaljujući osobnoj potrošnji uz snažno povećanje realnih plaća, doznaka i potrošačkih kredita koji su nadoknadili slabiju vanjsku potražnju zbog niske stope rasta u Europskoj uniji.

Više cijene hrane i usluga rezultirale su većom inflacijom koja se na godišnjoj razini s 3,6 % sredinom 2024. do veljače 2025. povećala na 5 %. Zbog nedavnog rasta inflacije nekoliko središnjih banaka odlučilo se za povećanje referentnih kamatnih stopa ili odgodu njihovog smanjivanja.

„Iako su zemlje Europe i središnje Azije u protekloj godini uspjele zadržati stabilan rast, zbog globalne neizvjesnosti, geoekonomske rascjepkanosti i slabijeg rasta ključnih trgovinskih partnera održavanje tog trenda dodatno je otežano”, rekla je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Kako bi njihova gospodarstva dugoročno znatnije rasla, zemlje u regiji morat će ubrzati strukturne reforme koje potiču dinamičnost i inovativnost privatnog sektora, poduzetništvo i usvajanje tehnologija.”

Središnja Azija vjerojatno će ove i sljedeće godine najbrže rasti u regiji, iako se očekuje da će u razdoblju 2025. – 2026. njezin rast usporiti na 4,7 %. Usporavanje je prvenstveno rezultat slabijeg rasta naftnog sektora u Kazahstanu te pada izvoza i normalizacije priljeva doznaka.

Projekcije za južni Kavkaz u razdoblju 2025. – 2026. upućuju na prosječnu stopu rasta od 3,5 % s obzirom na to da će se učinci posredovanja u međunarodnoj trgovini te priljeva radne snage i kapitala nastaviti smanjivati.

Očekuje se da će neizvjesnost trgovinskih politika, veće prepreke međunarodnoj razmjeni i neizravni učinci prelijevanja u lancima opskrbe u europodručju oslabiti oporavak u drugim dijelovima regije. U navedenom se razdoblju na zapadnom Balkanu očekuje umjeren rast od 3,4 %, dok bi se u srednjoj Europi on mogao tek neznatno poboljšati na 2,7 %.

Prema projekcijama za razdoblje 2025. – 2026. stopa rasta u Rusiji past će na 1,3 %. Rast u Turskoj u ovom će se razdoblju vjerojatno blago poboljšati na 3,3 %, iako će ostati ispod svojeg dugoročnog trenda zbog kontinuiranog slabljenja vanjske potražnje i daljnjeg rebalansiranja ekonomije. Rast u Ukrajini u 2025. vjerojatno će se smanjiti na 2 %.

U posebnoj analizi o načinima ubrzanja rasta u postojećem izazovnom globalnom okruženju u izvješću se ističe važnost dinamičnog privatnog sektora. Države bi trebale više ulagati u inovacije, poduzimati reforme kojima će podupirati mlada poduzeća, produbiti financijska tržišta i povećati ulaganja u istraživanje i razvoj te istodobno zadržati fokus na integriranju globalne tehnologije, stručnosti i kapitala.

Da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji postigle status zemalja visokog dohotka, njihova gospodarstva moraju postati dinamičnija. Zemlje koje su uspješno stekle status zemalja visokog dohotka to su ostvarile poticanjem dinamičnosti poduzetništva i inovacija te bi taj rast trebale održavati korištenjem tehnologija, stručnosti i kapitala za povećanje produktivnosti unutar poduzeća.

„Inovacije i eksperimentiranje u poslovanju nužni su za jačanje produktivnosti te preduvjet za postizanje i zadržavanje statusa zemlje visokog dohotka”, rekao je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Zemlje srednjeg dohotka u regiji mogu postići status zemalja visokog dohotka ako njihova poduzeća budu rasla, inovirala i natjecala se na tržištu. Iako svaka zemlja treba pokrenuti rast na svoj način, ključno je poticati inovacije i omogućiti dinamičnost poslovanja.”

U izvješću se navodi da je potrebnije ulagati u mlada i inovativna poduzeća nego u čitavi sektor malih i srednjih poduzeća (MSP-ova), budući da ona stvaraju nova radna mjesta. U tu je svrhu potrebno poboljšati pristup financiranju, osobito dugoročnom i rizičnom kapitalu. U regiji nedostaje financiranja jer financiranje putem rizičnog i vlasničkog kapitala i dalje nije dovoljno razvijeno.

Jačanje tržišnog natjecanja ključno je za nastanak takvih dinamičnih poduzeća. Regija ima previše malih poduzeća niske produktivnosti i tek nekoliko velikih trgovačkih društava koja nisu poduzeća u državnom vlasništvu, koja pak često prevladavaju na tržištima i guše poduzetničku dinamiku.

Kako bi poduzeća postala produktivnija i inovativnija, potrebne su i politike koje potiču razvoj poslovnih inovacija i usvajanje tehnologije, kao što su veći i bolje usmjereni poticaji za istraživanje i razvoj. Brojna se poduzeća u regiji trenutačno oslanjaju na preraspodjelu resursa i posluju kao proizvodni pogoni za strana poduzeća umjesto da razvijaju vlastite tehnologije.

Konačno, ulaganje u ljudski kapital nužno je za privlačenje i zadržavanje visokokvalificiranih radnika i poduzetnika te za stvaranje prilika za unapređenje vještina kroz usavršavanje.