WASHINGTON, 20. kolovoza 2019. – Prema danas objavljenom izvješću Svjetske banke, svijet je suočen s nevidljivom krizom kvalitete voda, koja u izrazito onečišćenim područjima smanjuje potencijalni gospodarski rast čak za trećinu te ugrožava dobrobit ljudi i okoliša.
Zahvaljujući novim podacima i istraživačkim metodama, izvješće Quality Unknown: The Invisible Water Crisis („Kvaliteta nepoznata: nevidljiva kriza voda“) pokazuje kako bakterije, otpadne vode, kemikalije i plastika isisavaju kisik iz vodnih zaliha, a vodu pretvaraju u otrov za ljude i ekosustave. Kako bi rasvijetlila ovu problematiku, Svjetska banka uspostavila je u svijetu najveću bazu podataka o kvaliteti voda, koji se prikupljaju s mjernih postaja, daljinskim istraživanjima i strojnim učenjem.
U izvješću stoji da manjak čiste vode ograničava gospodarski rast za trećinu, te poziva da se na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini posveti hitna pozornost tim opasnostima s kojima su suočene kako razvijene zemlje, tako i one u razvoju. će, ne poduzmu li se hitne mjere, sve lošija kvaliteta voda nastaviti kočiti gospodarski napredak, sputavati ljudski potencijal uslijed ozbiljnih posljedica po zdravlje te uvelike smanjiti proizvodnju hrane. Stoga se poziva kako razvijene zemlje, tako i one u razvoju.
„Čista voda je ključni čimbenik gospodarskog rasta. Lošija kvaliteta voda koči gospodarski rast, utječe na kvalitetu zdravlja, smanjuje proizvodnju hrane i povećava siromaštvo u mnogim zemljama”, rekao je David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke. „Vlade tih zemalja trebale bi poduzeti hitne mjere kako bi pripomogle u borbi protiv onečišćenja voda i zemljama omogućile pravedan i ekološki održiv rast.”
Kad biološka potrošnja kisika – kao mjerilo stupnja organskog onečišćenja voda i posredno mjerilo opće kvalitete vode – prijeđe određeni prag, rast BDP-a u nizvodnim područjima opada čak za trećinu zbog utjecaja na zdravlje, poljoprivredu i ekosustave.
Lošoj kvaliteti voda ponajprije doprinosi dušik, koji se u poljoprivredi koristi kao gnojivo, a u konačnici završava u rijekama, jezerima i oceanima gdje se pretvara u nitrate. Rana izloženost djece nitratima utječe na njihov rast i razvoj mozga, što utječe na njihovo zdravlje i sposobnosti privređivanja u budućnosti. Otjecanje i ispuštanje u vodu svakog dodatnog kilograma dušičnog gnojiva po hektaru, može povećati zaostajanje u rastu i razvoju djece za čak 19 posto, a buduću zaradu u odrasloj dobi smanjiti za čak 2 posto u usporedbi s onima koji nisu izloženi.
U izvješću stoji i da, kako salinitet vode i tla raste uslijed sve većih suša, porasta olujnih nevremena i pojačanog crpljenja vode, tako padaju prinosi u poljoprivredi. Zbog zaslanjene vode, u svijetu se svake godine izgubi količina hrane kojom bi se moglo nahraniti 170 milijuna ljudi..
U izvješću se preporučuje niz mjera koje zemlje mogu poduzeti kako bi popravile kvalitetu voda. Riječ je o okolišnim politikama i standardima, točnom mjerenju opterećenja onečišćenjem, djelotvornim sustavima provedbe propisa, infrastrukturi za pročišćavanje voda uz pomoć poticaja za privatna ulaganja te pouzdanom i točnom informiranju kućanstava kako bi se potaknuo građanski angažman.
Napomena: Izvješće, koje je dijelom financirao Global Water Security & Sanitation Partnership, multidonatorska zaklada osnovana pri Globalnom sektoru Svjetske banke za vode, možete preuzeti ovdje: worldbank.org/qualityuknown