Tijekom posljednjih dvaju desetljeća Hrvatska se usmjerila na rast i stabilnost provedbom sveobuhvatnih gospodarskih i socijalnih reformi. Zemlja je izašla iz prethodnog razdoblja nestabilnosti odlučna u nadilaženju brojnih izazova koji je sprječavaju u ostvarivanju krajnjega gospodarskog potencijala i punog sudjelovanja u svjetskom gospodarstvu. Rezultat je tih napora bilo pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (EU) u srpnju 2013.
Međutim, unatoč uspjehu pridruživanja EU-u, Hrvatska se posljednjih godina bori kako bi stabilizirala svoje makroekonomske izglede i postavila temelje za snažan oporavak. Početak svjetske financijske krize potaknuo je neprekinuti ciklus recesije koji tek treba raskinuti. Od 2008. javni dug se udvostručio, a nezaposlenost iznosi 17%, što je znatno iznad prosjeka EU zemalja od 12%.
Kreatori politika u zemlji nastoje vratiti polet koji je Hrvatsku definirao na početku 21. stoljeća te i dalje istražuju uzroke fiskalnih slabosti zemlje, ispitujući opcije javnih politika u cilju preokretanja tih negativnih trendova. Kao dio tog nastojanja Grupacija Svjetske banke surađivala je s Vladom Republike Hrvatske i predstavila izvješće „Pregled javnih financija: Restrukturiranje za stabilnost i rast”. U izvješću se analiziraju tri međusobno povezana pitanja koja je potrebno riješiti u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju kako bi se Hrvatska vratila na put prema oporavku.
Analiziranjem najvećih fiskalnih i institucionalnih slabosti te strukture javnih financija Hrvatske u ovom izvješću nude se brojne opcije javnih politika koje mogu potaknuti rast i poboljšati konkurentnost u cijeloj zemlji.