Skip to Main Navigation
publication 8. srpnja 2021.

Reforma sektora stočarstva u Republici Hrvatskoj za novu zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a

Image

Na temelju ekonomske analize poljoprivrednih podsektora svinjogojstva te mesnoga i mliječnoga govedarstva u Hrvatskoj u novom izvješću Svjetske banke daju se preporuke za jačanje konkurentnosti, povećanje dohotka hrvatskih uzgajivača te optimalno korištenje javnih sredstava. Svrha izvješća je poduprijeti hrvatska nadležna tijela u usklađivanju s novom zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) Europske unije (EU), čija se provedba planira za 2023.

Težište nove zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a preusmjereno je na okolišne i klimatske ciljeve. Zadržani su postojeći ciljevi u pogledu dohotka poljoprivrednika, potpore ruralnom razvoju, zajamčene sigurnosti opskrbe hranom i veće fleksibilnosti za vlade država članica u njihovoj provedbi ZPP-a.

Image
Novo je izvješće usmjereno na proizvodne sustave, profitabilnost i ekonomsku održivost podsektora svinjogojstva te mliječnoga i mesnoga govedarstva u Hrvatskoj, kao i na učinkovitost i ravnopravnost javnog financiranja.

Općenito, sva tri podsektora dokazano pokazuju snažan i kontinuiran pad ili stagnaciju proizvodnje i produktivnosti, kao i smanjenje broja uzgajivača goveda, uzgajivača svinja te samih životinja. Manjak konkurentnosti i povezanosti malih i srednjih obiteljskih gospodarstava s tržištem doveo je do postupnog prelaska na veće proizvodne jedinice. Stoga se u izvješću poziva na provedbu mjera kojima bi se poduprla srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Razina samodostatnosti Republike Hrvatske u proizvodnji goveđeg i svinjskog mesa te mlijeka i mliječnih proizvoda razmjerno je niska i u padu zbog konkurencije iz drugih zemalja EU-a. Preradom na vlastitom gospodarstvu povećali bi se prihodi poljoprivrednika. U svim  podsektorima proizvođači bi imali koristi od snažnijih proizvođačkih organizacija, a dobro bi im došla i potpora u području marketinga i tehnološkog razvoja te smanjenju administrativnog opterećenja.

Uzgajivači koji se bave mesnim i mliječnim govedarstvom znatno ovise o izravnim plaćanjima, dok za podsektor svinjogojstva izravne potpore gotovo da i ne postoje. Sva tri podsektora, osobito u malim i srednjim proizvodnim jedinicama, imaju nisku stopu povlačenja sredstava iz fondova ruralnog razvoja koja bi se mogla koristiti za ulaganja te proširenje i modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava. Poljoprivrednici bi lakše dobili takva sredstva kad se administrativne procedure i pravila ne bi mijenjali i kad bi bili predvidljivi.

Za sektor stočarstva trebalo bi iskoristiti novi ZPP, na koji su već uvelike utjecali europski zeleni plan i strategija „od polja do stola”. Državama članicama EU-a omogućuje se financiranje ekološkog uzgoja, unaprjeđenje dobrobiti životinja i drugih ekoloških praksi kao što je očuvanje ruralnog područja. Cilj su joj pravedni, zdravi i ekološki prihvatljivi prehrambeni sustavi koji ostvaruju veće i pravednije ekonomske prinose, potiču konkurentnost u opskrbnom lancu u EU-u i promiču pravednu trgovinu.

Stavljanjem naglaska na zaštitu okoliša i održivost mogla bi se stvoriti nova radna mjesta i otvoriti značajne prilike za hrvatske poljoprivrednike u poljoprivrednim podsektorima svinjogojstva te mliječnoga i mesnoga govedarstva.

Izvješće je dostupno i na engleskom jeziku.