BRIEF 25. studenoga 2020.

Rast i radna mjesta u Panonskoj Hrvatskoj

OSNOVNE INFORMACIJE

1. Koju je zadaću dobila Svjetska banka?

Vlada Republike Hrvatske 2017. je godine pokrenula Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ne bi li toj regiji pomogla u povećanju učinkovitosti i djelotvornosti korištenja sredstava EU-a. Regija obuhvaća pet županija: Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Virovitičko-Podravsku. Inicijative iz ovoga projekta pripomažu kataliziranju novih ulaganja privatnog sektora, povećanju zaposlenosti i poboljšanju životnih uvjeta.

Od Svjetske banke zatraženo je da hrvatskoj Vladi, posebice Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU-a (MRRFEU), pruži podršku kroz program tehničke pomoći (TP) Rast i radna mjesta u istočnoj Hrvatskoj. Aktivnosti iz programa TP stavljaju težište na unaprjeđenje kvalitete inicijativa predviđenih Projektom Slavonija, Baranja i Srijem, obavljanje dijagnostičke analize prilika za izravna strana ulaganja, izvoz i otvaranje radnih mjesta te podršku Vladi u razvoju strategije održivog i ravnomjernog rasta regije za predstojeće razdoblje korištenja sredstava iz fondova EU-a od 2021. do 2027. Rad Banke na pružanju podrške počeo je u srpnju 2018., a predviđeno trajanje projekta je do srpnja 2022. Radi usklađivanja s novom klasifikacijom prostornih jedinica NUTS 2, u lipnju 2020. u „djelokrug rada“ ušle su još tri županije – Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka – tako da sada obuhvaća cijelu regiju Panonske Hrvatske.

2. Koja je uloga Svjetske banke u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem?

Uloga tehničke pomoći Svjetske banke odnosi se na povećanje kapaciteta hrvatske Vlade za korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), što bi za krajnji cilj imalo porast ulaganja, produktivnosti i radnih mjesta u istočnoj Hrvatskoj.

Programske aktivnosti obuhvaćaju:

dijagnostiku postojećeg stanja i utvrđivanje prilika za nova ulaganja, izvoz i otvaranje novih radnih mjesta, s posebnim naglaskom na pet sektora: poljoprivredu/prehrambenu industriju, informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), drvoprerađivačku industriju, turizam i metaloprerađivačku industriju;
uspostavu okvira za utvrđivanje strateških projekata za prioritetno financiranje sredstvima iz fondova EU-a;
utvrđivanje pet pilot-projekata i osam strateških projekata za regiju, pri čemu pet pilot-projekata obuhvaćaju:

Promicanje izravnih stranih ulaganja (FDI) kako bi se strana ulaganja iskoristila za poticanje gospodarskog rasta u Slavoniji,

Ulaganja u regionalne inovacije i istraživanja kako bi se riješio problem nesudjelovanja malih i srednjih poduzeća (MSP) te većih tvrtki u nacionalnim inicijativama za financiranje istraživanja i razvoja,

Poboljšanje upravljačkih vještina MSP-ova kako bi se riješili problemi loših rezultata u upravljanju i niske produktivnosti u Slavoniji,

Regionalne stipendije i razvoj karijera kako bi se na tržištu rada riješio problem neravnoteže između nezaposlenih radnika i slobodnih radnih mjesta i

Osnaživanje žena u ruralnoj Slavoniji kroz uključivo poduzetništvo kako bi se riješio problem visoke stope neaktivnosti žena u ruralnim područjima.

ocjenu provedbe i učinaka operativnih programa (OP) tijekom tekućeg programskog razdoblja EU-a od 2014. do 2020. i
razvoj Plana za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske za iduće financijsko razdoblje te mogućih rješenja za institucionalni i programski okvir za korištenje sredstava iz ESIF-a u predstojećem programskom razdoblju EU-a od 2021. do 2027.

K tome, savjetodavni tim okupio je i stručnjake iz više vanjskih organizacija. Primjerice, Banka je s talijanskom regijom Emilia-Romagna potpisala Memorandum o razumijevanju kojim je uspostavljana jedinstvena podloga za suradnju u razmjeni znanja. U okviru te suradnje, stručnjaci iz spomenute regije s hrvatskim su partnerima podijelili svoje dugogodišnje iskustvo u tome kako jedna regija može biti uspješna u osmišljanju i provedbi projekata financiranih sredstvima EU-a. Usto, regionalni ministar europskih poslova, istraživanja, obrazovanja i rada iz Emilie-Romagne doputovao je u Hrvatsku gdje se susreo s ministricom regionalnoga razvoja i fondova EU-a, održao izlaganje pred visokim dužnosnicima i vodio raspravu o regionalnom razvoju. Dodatni angažman vanjskog stručnog kadra uključuje i suradnju s tehničkim stručnjacima iz španjolske regije Baskije, koji će pružiti podršku pri izradi Plana za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske, kao i savjetodavni tim tehničkih stručnjaka za fondove EU-a iz Poljske, koji će dodatno povećati relevantnost znanja koja se koriste i razmjenjuju u provedbi ovog programa tehničke pomoći.

U svom pristupu Banka se oslanja na vlastiti kadar iskusnih međunarodnih stručnjaka, kao i na njihovu suradnju s domaćim savjetnicima koji im pomažu svojim poznavanjem posebnih prilika u vlastitoj zemlji. Svjetska banka u svom radu osobitu pozornost posvećuje procesu kontrole kvalitete kako bi svojim klijentima pružila potrebnu tehničku pomoć. Svoj doprinos aktivnostima i preporukama iz ovog programa tehničke pomoći dalo je više od 100 djelatnika i savjetnika Svjetske banke (međunarodnih i domaćih). Članovi savjetodavnog tima susreli su se s predstavnicima približno 160 poduzeća, 28 organizacija civilnog društva, mnogobrojnih lokalnih i županijskih vlasti i tijela, kao i subjekata u području obrazovanja i inovacija.

Hrvatska Vlada i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a odgovorni su za provedbu preporuka koje je tim Svjetske banke dostavio MRRFEU-u u studenome 2019., poput onih koje se odnose na strateške projekte. Uloga Banke bila je pružiti analitičku i savjetodavnu podršku. Sama Banka ne sastavlja Plan za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske, niti bilo koji drugi dokument koji je sastavni dio Vladinog Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.

3. Zašto će se umjesto prvotno predviđene Strategije teritorijalnog razvoja istočne Hrvatske izraditi Plan za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske?

Prvotna je nakana bila da se strategijom teritorijalnog razvoja obuhvati pet županija na prostoru Slavonije, Baranje i Srijema. No u lipnju 2020. MRRFEU i Banka usuglasili su se da se prostorni obuhvat tehničke pomoći proširi na još tri županije koje će biti uključene u 'Panonsku Hrvatsku' kao novu hrvatsku regiju prema klasifikaciji NUTS 2, a riječ je o Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji. U prosincu iste godine Ministarstvo je odlučilo umjesto široko obuhvatne strategije staviti fokus na industrijsku tranziciju Panonske regije u pet strateških sektora i za to izraditi Plan.

Plan za industrijsku tranziciju zamišljen je kao podloga za razvoj regije Panonske Hrvatske u razdoblju od 2021. do 2027. godine, kao i za korištenje domaćih i međunarodnih sredstava u tu svrhu. Plan je važan doprinos povećanju djelotvornosti regionalnih razvojnih inicijativa jer donosi sveobuhvatan i na dokazima zasnovan proces koji počiva na primjeni participativnog pristupa po načelu „odozdo prema gore“. Cilj ovog Plana bit će zadovoljenje posebnih podnacionalnih potreba koje se u Panonskoj Hrvatskoj razlikuju od onih u ostatku zemlje, uz istodobno rješavanje problema rascjepkanosti inicijativa na županijskoj i lokalnoj razini. Planom se također želi povećati konkurentnost pet ključnih industrijskih grana ove regije: (1) poljoprivredno-prehrambenu; (2) drvno-prerađivačku, (3) informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT), (4) turizam, te (5) metaloprerađivačku i strojarsku industriju. Sam proces izrade Plana trebao bi doprinijeti:

unaprjeđenju mehanizama suradnje jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave koje djeluju unutar regije koja donosi Plan,
unaprjeđenju stručnosti predstavnika lokalne i regionalne (područne) samouprave kad je riječ o strateškom planiranju za programsko razdoblje EU-a od 2021. do 2027. i
izgradnji regionalnog konsenzusa u prilog konačne verzije Plana za industrijsku tranziciju, što bi dovelo do njegovog usvajanja.

4. Koji su neki od glavnih nalaza ovog programa savjetodavnih usluga?

Mada još traje, ovaj program savjetodavnih usluga iznjedrio je više ključnih nalaza:

Unatoč tome što vlasti stavljaju pojačani naglasak na Slavoniju, Baranju i Srijem, ta je regija i dalje podzastupljena u korištenju sredstava iz fondova kohezijske politike. Primjerice, iako u Slavoniji, Baranji i Srijemu živi 18 % hrvatskoga stanovništva, od ukupnih sredstava ugovorenih u tekućoj financijskoj perspektivi za razdoblje 2014.–2020. za njih je izdvojeno tek oko 14 % iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) i 11 % iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP).
Unutar regije prisutna je rascjepkanost izdvajanja za regionalni razvoj. Primjerice, europskim sredstvima potpomognuto je 18 poslovnih inkubatora i osam inovacijskih centara, što se doima prevelikim brojem subjekata s obzirom na to da je regija razmjerno mala. Tu je i 26 turističkih zajednica, što je također previše u odnosu na veličinu regije i samoga sektora.
Ima prostora za racionalizaciju plana projekata regionalnog razvoja, kao i za poboljšanje njihove kvalitete. Slične projekte moglo bi se objediniti, a projektnim prijedlozima koristilo bi kad bi njihovi ciljevi bili točnije određeni i kad bi obuhvaćali prethodnu procjenu troškova i koristi.
Više dobrih prilika za održiv gospodarski rast regije krije se u sektorima poput poljoprivredno-prehrambene industrije, IKT-a i strojarstva. Strana ulaganja u Slavoniju mogla bi iznova pokrenuti rast slavonskoga gospodarstva, otvoriti nova radna mjesta i povezati Slavoniju s novim idejama, tehnologijama i stručnim znanjem i iskustvom. Potencijala svakako ima i u drvnoj industriji, ali da bi se taj potencijal ostvario, Hrvatska bi trebala reformirati svoj sustav kvota za prodaju trupaca. Radi povećanja količine i kvalitete ulaganja, Slavonija bi trebala poboljšati ulagačku klimu i poslovno okruženje te zauzeti proaktivan pristup izravnim stranim ulaganjima u ciljane sektore i niše.
Nacionalne reforme mogu dodatno pripomoći poticanju rasta i razvoja u Slavoniji. Primjerice, određeni uvjeti poslovanja u Hrvatskoj, kao što su njezin sustav poslovnih inspekcija i njezini parafiskalni nameti, izlažu tvrtke nepotrebnom pritisku, a moglo bi ih se poboljšati preusmjeravanjem svrhe inspekcija od kažnjavanja prema praćenju usklađenosti, usklađivanjem alata i informacija među inspektoratima te reformom sustava parafiskalnih nameta radi povećanja transparentnosti i predvidljivosti, preispitivanjem i postupnim ukidanjem određenih parafiskalnih nameta, kao i uvođenjem mogućnosti jednokratne godišnje uplate koja bi se mogla obaviti u elektroničkom obliku. Još jedan primjer je i reforma sustava kvota za drvo, gdje bi postojeći sustav administrativno reguliranih cijena i kvota bilo dobro zamijeniti sustavom utemeljenim na tržišnim cijenama kako bi se hrvatske tvrtke potaknule na pomak prema proizvodima više vrijednosti i kako bi se privukli novi ulagači.
Naposljetku, prostora za poboljšanje ima i u usklađivanju rada državnih ministarstava na zajedničkim ciljevima za regiju Panonske Hrvatske. Tim usklađivanjem osigurala bi se dosljednost i sveobuhvatnost razvojnih mjera u Panonskoj regiji. Ostvarivanju tog cilja trebao bi uvelike pripomoći i budući Plan za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske.

Dokumenti za preuzimanje

1. Rast i radna mjesta u Slavoniji, Baranji i Srijemu – Brza dijagnostika (1.1) (siječanj 2019. / revidirano u travnju 2019.)

2. Rast i radna mjesta u SBS – Brza dijagnostika – Sažetak (1.1)

(travanj 2019.)

3. Rast i radna mjesta u SBS – Financijski instrumenti i podrška poslovanju: omogućavanje namjenskih mogućnosti financiranja u Hrvatskoj (1.2.b) (prosinac 2019.)

4. Rast i radna mjesta u SBS – Sažetak izvještaja (1.2)

(prosinac 2019.)