Sigurnost vlasničkih prava na Zapadnom Balkanu doprinosi ekonomskom rastu i otvaranju radnih mjesta

Dženana Hodžić je direktorica AP Atelier, firme za proizvodnju namještaja iz Tešnja. Ova kompanija se specijalizirala za kancelarijske i komercijalne stolice i drugi namještaj. Od svog osnivanja 2015. godine, bilježi značajan rast i sada zapošljava 107 ljudi u dvije hale. Ta ekspanzija postala je moguća kada je ova firma uspješno kupila i uknjižila još jednu parcelu za dodatne proizvodne i skladišne kapacitete, a taj postupak je pojednostavljen uz pomoć Projekta Svjetske banke za registraciju nekretnina.

„Nedavno smo kupili, legalizirali i prenijeli vlasništvo nad približno 5.000 kvadrata novog zemljišta u neposrednoj blizini naše hale”, kaže Dženana. „Moramo da proširimo svoje kapacitete jer naši klijenti traže više naših proizvoda“, objašnjava ona.

Povezivanje informacija o zemljištu sa drugim geoprostornim podacima, naprimjer kroz registre objekata i nekretnina, kao i sprovođenje mjera sa ciljem da se korisnicima pojednostavi pristup, sada poduzetnicima u Bosni i Hercegovini poput Dženane omogućavaju da jednostavnije steknu i uknjiže nekretnine. Zahvaljujući ulaganjima u modernizaciju katastra i unaprjeđenje informatičke infrastrukture, što je podržala Svjetska banka, javne usluge postale su dostupnije, transparentnije i efikasnije. Sva ova poboljšanja dovode do novih prilika na hipotekarnim i tržištima kredita, ali istovremeno jačaju poslovno okruženje, omogućujući poduzetnicima da se fokusiraju na inovacije i svakodnevno poslovanje.

„Kad kupite nekretninu, neophodno je efikasno upravljati dokumentacijom da biste mogli nastaviti sa investicijom. To vam omogućava da čim prije pokrenete poslovanje, otplatite kredite i počnete ostvarivati dobit”, zaključuje Dženana. „Izgradnja nove hale će nam omogućiti da ne plaćamo kiriju, da taj dio proizvodnje prebacimo u nove proizvodne prostore.  To će nam omogućiti da uložimo u kvalitetniju opremu, zaposlimo dodatnu radnu snagu, proširimo asortiman i ispunimo zahtjeve našeg kupca”, navodi ona.

Digitalizacija štedi poduzetnicima vrijeme i trud

Jedan uspješan način da se pojednostavi „papirologija” jeste digitalizacija, koja procese zasnovane na papirnim dokumentima pretvara u digitalne sisteme, čime se pojednostavljuje administracija, skraćuju kašnjenja i poboljšava dostupnost – a ova transformacija je u Srbiji već u toku. Marija Stoiljković, zemljoradnica iz Smedereva, grada u istočnoj Srbiji, željela je da brzo uknjiži svoje naslijđeno imanje. Vlasništvo nad zemljom omogućava joj da se prijavi za poljoprivredne subvencije kojima može da unaprijedi svoje gazdinstvo, i to naročito na polju voćarstva.

„Digitalizacija nam je sve pojednostavila. Nema više beskrajnog šetanja hodnicima sa gomilama papira i formulara,” prisjeća se Marija. „Sada, dok skuham kafu, sa tri klika sve je završeno,” navodi ona.

Kroz Projekat unapređenja zemljišne administracije u Srbiji uspostavljena je savremena informatička infrastruktura putem koje se upravlja evidencijama o nekretnina za preko 85% ove zemlje. Treba naglasiti da je usvajanjem internet tehnologija značajno smanjeno vrijeme obrade predmeta u katastru Srbije, pri čemu je prosječno vrijeme potrebno za uknjiženje svedeno sa 48 dana na manje od četiri.

„Kada je digitalizacija počela, bila sam malo nepovjerljiva. Mislila sam da će to biti komplikovano. Međutim, ispostavilo se da je lako, brzo i jednostavno!”, govori Marija. „Ovo je porodična firma, pa smo oklijevali da se širimo zbog složene papirologije i vremena koje je ona zahtijevala. Sada kada je postupak pojednostavljen, razmatramo dalji rast u bliskoj budućnosti“, dodaje ona.

Unaprjeđenje svijesti

I Kosovo je uložilo značajna sredstva u unaprjeđenje svojih evidencija o nekretninama, što je bilo presudno za ekonomski razvoj ove zemlje u proteklih 15 godina.

Sektor prometa zemljištem i nekretninama na Kosovu doživio je od 2011. značajne promjene uz podršku Svjetske banke i drugih partnera. Kroz Projekat katastra nekretnina i geoprostorne infrastrukture, koji finansira Međunarodna razvojna asocijacija (IDA), ažurirani su podaci o zemljištu na 15% teritorije Kosova – u oblastima u kojima živi najveći dio stanovništva i gdje je koncentrisana ekonomska aktivnost – dok je vrijeme potrebno za obavljanje transakcija smanjeno za 65%.

Ove aktivnosti donose korist kosovskim poduzetnicama. Ajše Teršana, nekadašnja načelnica katastarske službe u Štimlju, maloj seoskoj općini na Kosovu, navodi da je prije 2014. uknjiženje zajedničke imovine supružnika bilo gotovo nepoznato.

Zahvaljujući ciljanim kampanjama unaprjeđenja svijesti, provođenih na osnovu podataka, žene su do završetka projekta bile uknjižene kao vlasnice na skoro petini svih nekretnina prodatih u Štimlju. Time je oslobođen potencijal poduzetnica – koji je od presudnog značaja za podsticanje ekonomskog rasta i inovacija.

Nadovezujući se na uspjeh ovog pristupa, Svjetska banka sarađuje sa državnim organima Kosova i sklapa partnerstva sa organizacijama građanskog društva kako bi unaprijedila svijest od značaju neometanog uživanja imovine.

Partnerstvo Svjetske banke sa Bosnom i Hercegovinom, Kosovom i Srbijom u oblasti modernizacije evidencija o nekretninama traje već 20 godina i dovelo je do unaprjeđenja vlasništva nad nekretninama, što je od ključnog značaja za jačanje poslovnih okruženja ovih zemalja. Nastavljajući aktivnosti na digitalizaciji usluga, smanjenju opterećenja privrednika i unaprjeđenju svijesti o zakonskim pravima, ove zemlje povećavaju efikasnost tržišta nekretnina i osposobljavaju mala i srednja preduzeća da otvaraju nova radna mjesta i ostvaruju rast.