U Hrvatskoj: Pomoć poljoprivrednicima u usklađivanju sa standardima EU-a

Kada je hrvatski peradar Mladen Ceglec saznao da će se nova pravila EU-a uskoro primjenjivati i u njegovoj zemlji, rekao je da su on i drugi peradaru u regiji željeli ispuniti uvjete.

Ali odgovarajuće gospodarenje otpadom koji svakodnevno proizvode tisuće njihovih pilića koštalo bi više nego što bi si mogli priuštiti.  Zato su se obratili općini za pomoć.

„Vidjeli su da to izgleda užasno i da zagađujemo vodu, pa nas je načelnik općine pozvao i okupio“ kaže Ceglec.

U općini su njega i druge peradare obavijestili o odredbama nove direktive EU-a i pomogli im dobiti bespovratna sredstva kojima je podmireno 75 posto troškova izgradnje novih betonskih laguna za odlaganje gnoja, čime se sprječava izravno prodiranje opasnih nitrata iz otpada u tlo.

„Cilj projekta kontrole onečišćenja odnosi se na zaštitu podzemnih voda od nitrata, koji su postotno najveći i najopasniji u gnoju peradi“, kaže Vlado Kurečić, načelnik općine Petrijanec, koja je pomogla Ceglecu i drugim peradarima.

Smatrali smo da je pametno izgraditi ove gnojnice, a Svjetska banka na kraju je izvršila povrat sredstava za 75 troškova uzgajivačima“, navodi Kurečić.

Cilj projekta kontrole onečišćenja, koji je pomogao uzgajivačima, odnosi se na promicanje boljih i sigurnijih poljoprivrednih praksi u Hrvatskoj.

Projekt koji podupire Svjetska banka, a koji je financiran iz Globalnog fonda za okoliš, pomaže Hrvatskoj zadovoljiti standarde Europske unije, djelomično i uvođenjem kontrola nitrata i drugih mineralnih tvari u poljoprivredi, koje mogu biti štetne kada prodru u vodni sustav.

Kroz projekt, agronomski stručnjaci na terenu uzimaju uzorke vode iz dubinskih slojeva na površini od oko 1.400 hektara poljoprivrednih površina i voćnjaka u Hrvatskoj.  

Uzorci vode zatim se vraćaju u sveučilišne laboratorije, gdje ih analiziraju studenti doktorskih studija, kao što je Lana Matijević,  uz pomoć napredne opreme za analizu pribavljene u okviru poljoprivrednog projekta:

„Da nemamo ovu opremu, sve bismo analize morali obavljati ručno, a kao što znate ručno obavljene analize mnogo su sporije i kudikamo nepreciznije“, kaže Matijević.

Rezultati laboratorijskih analiza dostupni su zainteresiranim poljoprivrednicima. Temeljem nalaza, njima se daju preporuke o tome koliko i kakvog bi stajskog i drugog gnojiva bilo sigurnije koristiti, da bi takva praksa bila usklađenija sa standardima EU-a. 

„Uzgajivačima i poljoprivrednim proizvođačima dajemo znanstvene preporuke o količinama gnojiva koje mogu koristiti da bi izbjegli onečišćenje i očuvali kakvoću podzemnih voda” navodi Davor Romić za Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem se obavljaju neka ispitivanja vode.

Procjenjuje se da je uz pomoć projekta oko 10.000 hrvatskih poljoprivrednika izvuklo korist iz kampanja za jačanje svijesti i demonstracija načina usvajanja tehnika planiranja nutrijenata, i to u 60 različitih općina diljem Hrvatske.

Jana Pikija jedna je od njih.  Kroz projekt je shvatila da je gnoj njezinih krava muzara štetan za okoliš, pa je dobila bespovratna sredstva za ovo ekološki prihvatljivo odlagalište.

„Izgradili smo spremište da bismo u njega mogli odlagati gnoj, a time štitimo vodu“, kaže Pikija, dodajući da štiteći vodi, štiti i budućnost Hrvatske i njezinih budućih naraštaja!