U Hrvatskoj: Unaprjeđenje sustava hitne medicinske pomoći spašava živote

Sustav hitne medicinske pomoći konačno je uspostavljen u Hrvatskoj, u kojoj godinama nisu postojali zasebni objekti za pružanje hitne medicinske skrbi. 

U okviru sustava, stotine tehničara sada su na dvadesetčetverosatnom dežurstvu u cijeloj državi, te su u stanju objasniti često uspaničenim pozivateljima korake koje treba poduzeti dok ne stigne hitna pomoć.  Oni rade zajedno s liječnicima iz više od 20 novoosnovanih centara za hitnu medicinsku pomoć diljem zemlje, iz kojih se timovi mogu uputiti na teren u svega nekoliko trenutaka, i to u novim kolima hitne pomoći opremljenim najsuvremenijom medicinskom opremom.

„Nekada nije bilo standardiziranog pristupa savjetovanju ljudi prije nego što stigne tim hitne pomoći, tako da ovakve stvari našim timovima kupuju vrijeme“, kaže Branka Tomljanović, liječnica i instruktorica u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, koji je uspostavljen u Hrvatskoj u svrhu provedbe novog sustava hitne medicinske pomoći.

Sustav je uspostavljen uz pomoć projekta koji je poduprla Svjetska banka, s ciljem povećanja učinkovitosti i ishoda hitne medicinske pomoći u Hrvatskoj te jačanja kapaciteta Ministarstva zdravlja u pogledu razvoja i provedbe direktiva Europske unije koje se odnose na medicinu.

Osim medicinskih centara, nove opreme i novih kola hitne pomoći, projekt razvoja hitne medicinske pomoći – prvi put do sada – rezultirao je uspostavljanjem Odjela hitne medicinske pomoći u hrvatskim bolnicama u cijeloj državi.

To znači da se pacijenti u teškim stanjima sada liječe gotovo odmah, na licu mjesta, dok ih se prije upućivalo na specijalističke odjele na drugim katovima, pa čak i u drugim bolnicama, kaže liječnica veteranka Snježana Klancir, koja radi u jednom od novoosnovanih odjela hitne medicinske pomoći u Krapini. 

U okviru projekta razvoja hitne medicinske pomoći, do kraja 2013. godine više će od 20 bolnica u cijeloj zemlji imati svoje zasebne odjele hitne medicinske pomoći. Odjeli će pružati 24-satnu skrb pacijentima u hitnim medicinskim, kirurškim i traumatološkim stanjima, od ozljeda mozga pa do prijeloma kostiju.

Prije uvođenja novog sustava hitne pomoći, kola hitne pomoći koristila su se i za opći prijevoz. To znači da je svega 9,7% vožnji kola hitne pomoći bilo vezano uz hitne pozive za izlazak na teren. U novom sustavu, kola hitne pomoći sada su 100% namijenjena hitnoj pomoći. Zbog toga 90% pacijenata s višestrukim ozljedama i 40% pacijenata sa zastojem srca živi stižu u centre za hitnu medicinu, dok 92% pacijenata s višestrukim ozljedama i 79% pacijenata koji su pretrpjeli zastoj srca i živi stigli u centre za hitnu medicinu preživljavaju najmanje prvih 48 kritičnih sati.

Procjenjuje se da u okviru obrazovne komponente projekta 2.000 ljudi koji rade u hrvatskim hitnim medicinskim službama prolaze obuku za primjenu najnovije medicinske tehnologije i vještina.

Kristina Mužek- liječnica koja je nedavno diplomirala – uči kako koristiti nove automatske respiratore koji su pribavljeni u okviru projekta razvoja hitne medicinske pomoći.

„To će nam sigurno jako puno pomoći, zato što radimo na terenu i trebat ćemo znati koristiti opremu, zato što se naši pacijenti često nalaze u po život opasnim situacijama“ , kaže Mužek i dodaje kako će dodatna izobrazba pomoći njoj i drugima u hrvatskoj medicini biti još učinkovitiji u hitnim situacijama u budućnosti.