ZAGREB, 2. srpnja 2024. – Iako je usvajanje standarda Europske unije o jednakosti između spolova dovelo do značajnih promjena javnih politika i napretka, nova analiza Svjetske banke koja je danas predstavljena pokazuje da je Hrvatska i dalje među najniže rangiranim državama članicama EU-a promatrajući cjelokupni rodni paritet. U izvješću Croatia Gender Landscape 2024 navodi se da je potrebno dodatno raditi kako bi se u potpunosti riješili dublji, sustavni problemi u pogledu nejednakosti između spolova u Hrvatskoj zbog kojih se prolongiraju značajne razlike između spolova u šest područja: rad, novac, znanje, vrijeme, ovlasti i zdravlje.
Napominje se da je Hrvatska na putu prema rodnom paritetu zabilježila određeni napredak, osobito u pogledu znatnog ljudskog kapitala koji su hrvatske žene izgradile tijekom vremena. Međutim, to nije u potpunosti dovelo do pozitivnih ishoda na tržištu rada, prilika za stvaranje dohotka ili ovlasti za donošenje odluka.
Na primjer, hrvatske djevojčice bolje su od dječaka u obrazovanju, ali se taj uspjeh ne prenosi u potpunosti na njihove karijere. Unatoč velikim akademskim postignućima, žene se i dalje suočavaju s kontinuiranim razlikama između spolova u stopama zaposlenosti, osobito kad je riječ o ženama reproduktivne dobi. Zarađuju manje od muškaraca, pri čemu se čini da se razlika u plaćama s vremenom povećava. Žene u Hrvatskoj troše gotovo 20 sati više od muškaraca na neplaćeni rad, po čemu se Hrvatska jasno ističe među državama članicama EU-a. Iako su žene ostvarile određeni napredak u političkoj zastupljenosti, i dalje su slabo prisutne na visokorangiranim funkcijama u ekonomiji.
„Žene čine polovinu hrvatskog stanovništva, ali zbog sadašnjeg manjka ekonomskih prilika i fleksibilnih radnih uvjeta, kao i zbog društvenih normi i stereotipa, ne mogu ostvariti svoju puni ekonomski, politički i društveni potencijal”, rekla je Nga Thi Viet Nguyen, viša ekonomistica Svjetske banke za siromaštvo i jednakost te glavna autorica izvješća. „Prave politike mogu znatno unaprijediti jednakost između spolova u Hrvatskoj i time dovesti do snažnijeg i uključivijeg gospodarskog rasta i višestrukih koristi za čitavo društvo.”
Analiza sadrži pet preporuka za promicanje rodnog pariteta u javnim politikama:
- Proširenjem cjenovno prihvatljivih i visokokvalitetnih usluga skrbi za djecu i starije ženama bi se smanjio teret skrbi. Tako bi one mogle biti aktivnije na tržištu rada.
- Fleksibilni radni uvjeti, što uključuje sate rada i rad na nepuno radno vrijeme, pomogli bi svim roditeljima, a osobito ženama reproduktivne dobi. Poboljšanim politikama koje se odnose na roditeljski dopust moglo bi se dodatno potaknuti dijeljenje roditeljskih odgovornosti i smanjiti prekide u karijerama žena.
- Ciljanim kampanjama informiranja javnosti usmjerenima na rodne stereotipe promicala bi se vrijednost različitosti i uključivosti u svim područjima društva.
- Provođenjem propisa o jednakoj plaći te promicanjem programa i poticaja za trgovačka društva usmjerenih na unaprjeđenje žena na rukovodeće funkcije s većim ovlastima ženama bi se pomoglo da napreduju u karijeri.
- Jačanjem hrvatskog pravnog okvira poboljšali bi se postojeći mehanizmi zaštite od diskriminacije, uznemiravanja i svih oblika rodno uvjetovanog nasilja.
Predstavljanje izvješća okupilo je predstavnike privatnog sektora, think tankova, akademske zajednice i civilnog društva koji su sudjelovali u raspravama.
Svjetska banka u Republici Hrvatskoj
Svjetska banka partner je Hrvatskoj više od 30 godina. U tom je razdoblju Banka podržala više od 50 projekata ukupne vrijednosti gotovo 5 milijardi USD i pružila znanje i tehničku pomoć za jačanje institucija te podršku u kreiranju javnih politika izradivši više od 330 izvješća i studija.
Svjetska banka trenutačno pruža znanje, tehničku pomoć i financiranje u područjima digitalne transformacije i zelene tranzicije gospodarstva, pravosudnih usluga, obrazovanja, poslovnog okruženja, zemljišne administracije, znanosti i tehnologije, obnove ključnih zdravstvenih i obrazovnih ustanova nakon potresa, socijalne politike, deinstitucionalizacije, modernizacije mirovinskog sustava, dugotrajne skrbi te javne uprave.
