WASHINGTON, 11. travnja 2024. – Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj i dalje pokazuje otpornost te je s 2,8 % rastom BDP-a u 2023. ostala daleko iznad prosjeka Europske unije. To je ponajviše posljedica brzorastućeg sektora turizma i snažnog priljeva sredstava iz EU-a, poticajne fiskalne politike, jakog tržišta rada te velikog priljeva doznaka radnika iz inozemstva, što je potaknulo stabilan rast osobne potrošnje, stoji u današnjem izvješću Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (Europe and Central Asia Economic Update).
Očekuje se da će 2024. rast ubrzati na 3,0 %, prvenstveno kao posljedica prelijevanja pozitivnih kretanja iz 2023., jačanja vanjske potražnje i ekspanzivne fiskalne politike. Uz to, snažno tržište rada, s relativno visokim udjelom poduzeća koja prijavljuju nedostatak radne snage i veliko povećanje plaća, dodatno će pridonijeti rastu realnog dohotka. Inflacija će nastaviti opadati i postupno se približiti ciljnoj razini ESB-a od gotovo 2 % do početka 2025., ali rizici su i dalje prisutni zbog pritiska na rast plaća.
Gospodarska aktivnost na tržištima u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije ove će godine vjerojatno usporiti jer slabo globalno gospodarstvo, pooštrena monetarna politika, usporavanje kineskoga gospodarstva i niže cijene robe smanjuju izglede za njezin rast, navodi se u danas objavljenom izvješću Svjetske banke Economic Update za ovu regiju.
Rast u regiji ove će godine vjerojatno usporiti na 2,8 % nakon znatnog povećanja na 3,3 % u 2023., kad su gospodarstva Rusije i ratom pogođene Ukrajine ponovno počela rasti te zahvaljujući snažnijem oporavku središnje Azije. Regionalni output vjerojatno će 2025. uglavnom ostati nepromijenjen.
Na izglede utječe više nepovoljnih okolnosti. Slabiji oporavak ključnih trgovinskih partnera od očekivanog, osobito u europodručju, restriktivne monetarne politike i pogoršanje geopolitičkih kretanja mogli bi dodatno usporiti rast.
„Zemlje Europe i središnje Azije i dalje se suočavaju s višestrukim krizama, koje su se pogoršale zbog usporenog rasta svjetskoga gospodarstva”, rekla je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije. „Oživljavanjem rasta produktivnosti poticanjem dinamičnosti poslovanja i povećanjem otpornosti na rizike od klimatskih promjena može se zaštititi stanovništvo regije i ubrzati gospodarski rast.”
Slab rast dodatno će usporiti oporavak regije od nedavnih šokova kao što su ruska invazija na Ukrajinu, koja i dalje traje, pandemija i kriza troškova života u 2022.
Na tržištima u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije inflacija se smanjila brže od očekivanog, uglavnom zbog oštrog pada cijena energenata i hrane. Medijan godišnje inflacije potrošačkih cijena u regiji smanjio se s 15 % početkom 2023. na 4,2 % do veljače 2024. Neovisno o tome, kriza troškova života iz 2022. i dalje utječe na kućanstva iako se realni dohodak prošle godine povećao.
Očekuje se da će u Ukrajini oporavak ove godine usporiti na 3,2 % sa 4,8 % u 2023., što je odraz slabije žetve i kontinuiranog nedostatka radne snage. Gospodarski izgledi za Ukrajinu i dalje ovise o potpori donatora i trajanju ruske invazije. Prema nedavnim procjenama Svjetske banke i partnerskih institucija, trošak obnove i oporavka Ukrajine povećao se na 486 milijardi USD, što više nego dvostruko premašuje veličinu njezina predratnoga gospodarstva 2021.
Ove će godine i u Turskoj rast vjerojatno oslabjeti na 3 %, što je najniža razina od 2009., izuzev pandemijskih godina, jer se očekuje da će makroekonomska konsolidacija ograničiti domaću potražnju. Zauzdavanje globalnih cijena nafte oslabit će izglede u središnjoj Aziji, pri čemu će rast s procijenjenih 5,5 % u 2023. ove godine usporiti na 4,1 %.
Izvješće uključuje posebno poglavlje o iskorištavanju snage privatnog sektora. Napominje se da je gospodarski razvoj u regiji priča o prelasku s planskog na tržišno gospodarstvo, opsežnim i dubinskim strukturnim reformama te pojavi privatne inicijative, glavnog pokretača rasta i prosperiteta.
U manje od tri desetljeća 12 zemalja iz ove regije pridružilo se Europskoj uniji (EU). Tranzicija tih zemalja u tržišna gospodarstva integrirana u EU, sa stabilnim institucijama i proizvodnim strukturama, dokaz je uspješnosti dubinskih reformi nekih od tih zemalja, koje su postale i zemlje visokog dohotka.
„Privatni sektor u nekoliko zemalja u regiji suočava se s preprekama koje onemogućuju njegovo širenje i inovacije”, rekao je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije. „Kako bi se povećala dinamika poslovanja, bit će potrebno otkloniti nekoliko izazova u područjima kao što su unaprjeđenje tržišnog natjecanja, smanjenje intervencije države u gospodarstvo, poboljšanje kvalitete obrazovanja i povećanje dostupnosti financiranja za poduzeća.”
Poticanje tržišnog natjecanja i slobodnih tržišta trebalo bi se usmjeriti na smanjenje prepreka za ulazak i olakšavanje izlaska neproduktivnih poduzeća s tržišta. Značajna prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu također je velika prepreka izjednačavanju uvjeta na tržištu za privatna poduzeća.
Problemi privatnih poduzeća su i nedovoljno obrazovana radna snaga i velik nedostatak vještina, što uvelike otežava rast. Visoke stope iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika ne pomažu u kratkoročnom razdoblju. Bolje obrazovana radna snaga povezana je s većom produktivnošću i može dovesti do više inovacija.
Krediti banaka privatnom sektoru na relativno su niskoj razini i nisu se povećali u proteklom desetljeću. Uz to, kreditiranje je uglavnom više kratkoročno. Kako bi povećala produktivnost i inovacije, poduzeća trebaju pristup dugoročnom financiranju.
