WASHINGTON, 21. rujna 2023. – U novoj sveobuhvatnoj analizi 23 zemlje* Europe i središnje Azije koja je danas objavljenja, Svjetska banka poziva na veliku obnovu sektora grijanja u regiji kako bi se građanima, osobito najranjivijima, mogle pružiti održive i cjenovno prihvatljive usluge te kako bi se smanjila ovisnost o neučinkovitim gorivima s visokim razinama emisija ugljika.
U izvješću Toward a Framework for the Sustainable Heating Transition [Ususret okviru za prelazak na održivo grijanje] naglašava se hitna potreba za osiguranjem učinkovitih, čistih i cjenovno prihvatljivih usluga grijanja za sve. Kako bi se u regiji do sredine stoljeća postigle neto nulte emisije, potrebno je drastično promijeniti sektor grijanja koji danas obuhvaća otprilike 24 % potrošnje energije u regiji i proizvodi oko 22 % emisija stakleničkih plinova.
„Zemlje Europe i središnje Azije ne mogu čekati s prelaskom na održivo grijanje”, rekla je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „U ovom desetljeću mogu smanjiti potrošnju toplinske energije, poboljšati kvalitetu zraka i sniziti razine emisija donošenjem odgovarajućih politika i državnih programa s ciljanim subvencijama za čišće i efikasnije tehnologije grijanja.”
U izvješću se zaključuje da zbog znatnog manjka ulaganja sektor grijanja u zemljama Europe i središnje Azije često ne pruža zadovoljavajuće usluge, ne može pokriti svoje troškove, uzima veliki danak na okoliš te utječe na živote i uvjete življenja građana. Poduzeća za daljinsko grijanje (npr. toplane) koja uvelike ovise o subvencioniranim fosilnim gorivima, koja se bore sa sve starijom infrastrukturom i koja su financijski slabo održiva opskrbljuju otprilike 30 % stanovnika u regiji, uglavnom u urbanim područjima. U područjima koja su uglavnom ruralna većina obitelji oslanja se na peći i kotlove na drva ili ugljen koji su veliki onečišćivači. Svi ti izvori goriva stvaraju visoke razine onečišćenja zraka koje dovode do otprilike 302.000 smrtnih slučajeva i smanjuju blagostanje za 7 % BDP-a godišnje. U kombinaciji sa starenjem i energetskom neučinkovitošću fonda zgrada cjenovna prihvatljivost i dalje je veliki problem jer trećina stanovnika regije jedva podmiruje troškove grijanja ili nedovoljno grije svoje domove.
U izvješću se navodi i da bi se prelaskom na održivo grijanje u regiji mogli znatno smanjiti broj smrtnih slučajeva i gubitak blagostanja zbog onečišćenja te da bi se pružio jasan put za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Procjenjuje se da bi se u razdoblju od 2024. do 2050. tom tranzicijom izbjeglo stvaranje 8,9 gigatona emisija CO2 od zagrijavanja prostora u zgradama. U izvješću se preispituju status i trendovi u grijanju prostora u različitim zemljama, identificiraju zajedničke prepreke i izazovi za održivo grijanje u regiji, procjenjuju različite mogućnosti grijanja (uključujući goriva, tehnologije i troškove) te predlaže okvir, s politikama i programima, za planove vlada i tranziciju.
„Prepoznali smo temeljne izazove s kojima se suočava sektor grijanja u zemljama Europe i središnje Azije. Naš je cilj kreatorima politika pružiti informacije potkrijepljene podacima i djelotvorna rješenja za prelazak na održivo grijanje, čime će se, u konačnici, poboljšati životi i blagostanje stanovnika ove regije”, rekao je Charles Cormier, direktor Svjetske banke za infrastrukturu u regiji Europe i središnje Azije. „Ostvaren je određeni napredak: već se isprobavaju i ispituju novije tehnologije i pristupi, ali to još nije dovoljno za postizanje ciljeva ugljične neutralnosti do sredine stoljeća.”
U izvješću se predlaže strategija od tri stupa kako bi vlade mogle učinkovito strukturirati svoje planove tranzicije:
- smanjenje potrošnje toplinske energije povećanjem energetske učinkovitosti zgrada. Uvođenjem strožih propisa o gradnji novih građevina i ubrzanjem obnove postojećih zgrada potrošnja toplinske energije može se prepoloviti do 2050., zahvaljujući čemu će ova tranzicija biti znatno jeftinija za vlade, poduzeća i kućanstva.
- poticanje i dekarbonizacija daljinskog grijanja u gusto naseljenim urbanim područjima u kojima je to održivo. Predlaže se unaprjeđenje postojećih sustava daljinskog grijanja i prelazak na čišća goriva kao što su solarna energija, geotermalni izvori, otpadna toplina i održiva biomasa. U područjima u kojima daljinsko grijanje nije dovoljno učinkovito i možda više nije održivo možda će biti potrebno voditi prelazak na individualne sustave grijanja.
- promicanje čistih individualnih sustava grijanja u slabije naseljenim područjima, Potrebno je provesti studije kako bi se identificirale održive, ekonomski učinkovite mogućnosti grijanja, kao što su dizalice topline ili kotlovi na pelet ekološkog dizajna, koje bi trebalo promicati u javnim politikama i ciljanim programima.
Usvajanjem tog sveobuhvatnog pristupa vlade u Europi i središnjoj Aziji mogu provesti učinkovita i cjenovno prihvatljiva ulaganja prilagođena lokalnim potrebama koja mogu pridonijeti prelasku na održivo grijanje.
Izvješće se financiralo sredstvima Programa pomoći Svjetske banke za upravljanje energetskim sektorom (ESMAP).
Svjetska banka u Europi i središnjoj Aziji
Svjetska banka surađuje sa zemljama Europe i središnje Azije na smanjenju siromaštva i poticanju zajedničkog prosperiteta jačanjem ljudskog kapitala, omogućavanjem razvoja tržišta, olakšavanjem zelene tranzicije te izgradnjom i jačanjem institucija.
________________________________________________
* Ovo izvješće obuhvaća tržišta u nastajanju i zemlje u razvoju u regiji Europe i središnje Azije kao što su: Albanija, Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Gruzija, Kazahstan, Kosovo, Kirgistan, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Srbija, Tadžikistan, Turska, Turkmenistan, Ukrajina i Uzbekistan.
