BRUXELLES, 17. svibnja 2023. – Od 2020. države članice Europske unije suočavaju se s nizom istodobnih globalnih kriza, od pandemije bolesti COVID-19 do stalnih povećanja troškova života, zbog kojih je došlo do pada raspoloživog dohotka, smanjenja povjerenja, volatilnosti u bankarskom sektoru i na financijskim tržištima te pooštrenih uvjeta financiranja, navodi se u danas objavljenom novom izvješću Svjetske banke. Uz to, visoka inflacija dovela je do jednog od najizraženijih istodobnih ciklusa pooštravanja monetarnih politika posljednjih godina. Kako bi ublažile te izazove, države članice EU-a morat će pažljivo odmjeriti makroekonomske politike kojima će nastaviti obuzdavati inflaciju, izbjegavati dodatnu volatilnost financijskih tržišta i zaštititi najsiromašnije.
U najnovijem Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za Europsku uniju (EU RER): „Aktiviranje Europe – dio 1.: uključivi rast – inflacija nagriza rast dohotka”, analiziraju se gospodarske promjene i izgledi u državama članicama EU-a, s naglaskom na uključivosti. Ističe se kako se 2023. u EU-u očekuje naglo usporavanje rasta jer visoka inflacija i akumulirane posljedice restriktivne monetarne politike umanjuju gospodarsku aktivnost. Iako u brojnim zemljama EU-a inflacija odnedavno pokazuje znakove posustajanja, i dalje je visoka, osobito u nekim od najsiromašnijih gospodarstva EU-a koja se suočavaju s izrazito jakom inflacijom cijena hrane. Unatoč kontinuiranoj fiskalnoj potpori negativne posljedice visoke inflacije na realni raspoloživi dohodak nerazmjerno su više pogodile najsiromašnije u ovoj regiji.
„Izgledi za gospodarstvo EU-a i dalje su nestabilni”, rekla je Gallina A. Vincelette, regionalna direktorica Svjetske banke za države članice EU-a. „Iako rast cijena utječe na sve, najveći je utjecaj na kućanstva s niskim dohotkom jer velik dio svojeg dohotka troše na hranu i energiju. Ciljane intervencije javnih politika i socijalne mjere važne su za zaštitu siromašnih i ranjivih od ekonomskih šokova kao što je trenutačna kriza troškova života.”
Iako je tržište rada i dalje stabilno, uz gotovo rekordno niske stope nezaposlenosti u EU-u, nastavlja se neravnomjeran oporavak zaposlenosti, zbog čega su neke skupine stanovništva zapostavljene. Zapošljavanje radnika na nepuno radno vrijeme i mladih, kao i slabije obrazovanih i onih koji rade na fizički zahtjevnim poslovima još je uvijek niže od razina prije pandemije.
Istraživanje provedeno u Rumunjskoj, Hrvatskoj i Bugarskoj pokazalo je da se unatoč fiskalnoj potpori i socijalnim mjerama kućanstva teško nose s povećanim troškovima života. U zemljama u kojima je provedeno istraživanje, u proljeće i ljeto 2022. zabilježeno je povećanje udjela kućanstava koja su izjavila da teže spajaju kraj s krajem nego prije pandemije. U Rumunjskoj se broj takvih kućanstva gotovo udvostručio između proljeća 2021. i ljeta 2022. te se njihov udio povećao s 37 % na 63 %. Taj je trend zabilježen i u Hrvatskoj (s 33 % na 58 %) i u Bugarskoj (s 33 % na 46 %). Ti su se trendovi vjerojatno nastavili i u 2023. zbog kontinuiranih inflatornih pritisaka.
Države i dalje interveniraju kako bi zaštitile svoja gospodarstva i stanovnike od krize troškova života, ali se njihove mjere potpore znatno razlikuju, ovisno o izloženosti učincima prelijevanja ruske invazije na Ukrajinu i dostupnosti zaštitnih mjera u okviru javnih politika. Većina mjera bila je u obliku neciljane zaštite cijena, kao što su reguliranje cijena i subvencije, što nije optimalno jer se time narušavaju cjenovni signali za potrošače i proizvođače. Socijalne mjere ključne su za zaštitu kućanstava od različitih rizika; međutim, ti programi i dalje nisu dovoljni za potporu najsiromašnijima i najranjivijima.
Dobro ciljana fiskalna potpora može potaknuti i ponovno usklađivanje potrošnje s prihodima, osobito u trenutku kad kreatori javnih politika započinju s prijeko potrebnom fiskalnom konsolidacijom koja već kasni. Međutim, izazov je ne pogoršati usporavanje gospodarstva zbog mjera koje se poduzimaju u cilju fiskalne konsolidacije, kao što je to bio slučaj nakon globalne financijske krize. Zemlje mogu uskladiti te prioritete smanjenjem neciljanih poreznih olakšica, poboljšanjem porezne administracije, proširenjem porezne osnovice i ukidanjem subvencija za fosilna goriva. Te su subvencije skupe i potiču potražnju za okolišno štetnim i ugljično intenzivnim izvorima energije, čime se umanjuju poticaji za očuvanje energije i stvara napetost u postizanju dugoročnijih klimatskih ciljeva. Države članice EU-a morat će ponovno uspostaviti svoje makroekonomske zaštitne mjere te zaštititi ranjive od budućih šokova.
Regionalne mjere Svjetske banke u Europi i središnjoj Aziji
Od veljače 2022. Svjetska banka aktivirala je više od 23 milijarde USD financijske potpore Ukrajini, od čega je isplaćeno više od 20 milijardi USD (prema podacima od 27. travnja 2023.). To uključuje 3,4 milijarde USD iz vlastitih sredstava Svjetske banke te još 6,5 milijardi USD sredstava Banke planiranih za sljedećih 12 mjeseci.
Nakon razornih potresa u Turskoj u veljači 2023. Svjetska banka odmah je najavila inicijalnu potporu od 1,78 milijardi USD za pomoć i oporavak, a 27. veljače u okviru Bančine inicijalne brze procjene štete procijenjeno je da izravna šteta na infrastrukturi u Turskoj iznosi 34,2 milijarde USD, što je ekvivalentno 4 % njezina BDP-a u 2021.
