ZAGREB, 16. studenoga 2022. - Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) i Svjetska Banka u Hrvatskoj predstavili su rezultate dvogodišnjeg projekta tehničke pomoći kojem je cilj bio pružiti potporu Hrvatskoj u prelasku na kružno gospodarstvo (KG). Naglasak projekta bio je na održivom gospodarenju građevnim otpadom u Hrvatskoj što je rezultiralo izradom prijedloga Akcijskog plana za kružno gospodarenjenje građevnim i otpadom od rušenja.
Projekt Primjena koncepta kružnoga gospodarstva u gospodarenju otpadom ugradio je koncept kružnoga gospodarstva u budući Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023-2028. Hrvatska godišnje proizvede oko 6 milijuna tona otpada, što je prosječno oko 1,5 tona po osobi godišnje. Većina tog otpada dolazi od građevinskog sektora i kućanstava. Sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj uvelike se oslanja na odlagališta otpada. Unatoč ostvarenom napretku, Hrvatska je u 2021. još uvijek odlagala 58% komunalnog otpada na svojih 80 aktivnih odlagališta.
“Gospodarenje otpadom, uključujući sakupljanje i obradu otpada, ključno je za povećanje stope kružnosti, te smanjenje negativnih utjecaja odlagališta otpada na zdravlje i okoliš“ - istaknuo je u uvodnom obraćanju državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat. „Gospodarenje otpadom usko je vezano i s politikom za održive proizvode. Poticaj kružnom dizajnu proizvoda koji uključuje smanjenje potrošnje, ponovnu uporabu proizvoda i recikliranje, uvodi model poslovanja koji će spriječiti štetni utjecaj proizvoda na okoliš i ojačati proširenu odgovornost proizvođača proizvoda. Ovakva održiva politika proizvoda značajno smanjuje otpad. Ono što je važno istaknuti je da kad se otpad ne može izbjeći njegova ekonomska vrijednost mora biti obnovljena, a njegov štetan utjecaj na okoliš i klimatske promjene minimiziran.”
„Usvajanje načela kružnoga gospodarstva može ispraviti negativan trend degradacije okoliša i oskudice resursa uzrokovan neodrživim razinama crpljenja prirodnih sirovina, te poboljšati ekonomsku sigurnost i uključenost“, izjavio je Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju. “Promjena načina proizvodnje i potrošnje proizvoda zahtijeva ambiciozne reforme i drago nam je da je Hrvatska vlada prepoznala vašnost kružne transformacije svog gospodarstva; podržavamo njezina nastojanja da ostvari ciljeve Europske unije koji se odnose na iskorištavanje i obradu otpada kao resursa i ograničenje uporabe odlagališta.“
Dvogodišnji angažman Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Svjetske banke doprinio je izradi mjera i politika koje potiču smanjenu potrošnju, dugotrajniju upotrebu proizvoda i materijala, te produljenje njihovog vijeka trajanja. Ministarstvo je odabralo sektor građevnog otpada kao prioritetnu kategoriju otpada za izradu petogodišnjeg Akcijskog plana za kružno gospodarstvo 2023.-2027. prvenstveno zbog njihovog velikog materijalnog i ugljičnog otiska, ali i socio-ekonomske vrijednosti. Ta je odluka potaknuta dvama razornim potresima koji su se dogodili 2020. i velikim količinama građevnog otpada koji nastaje. Identificirana su još tri prioritetna sektora koja bi mogla imati najviše koristi od primjene kružnih rješenja: plastika, hrana i tekstil.
Prijedlog Akcijskog plana za kružno gospodarstvo u sektoru građevnog otpada definira skup ciljeva, operativnih mjera i konkretnih radnji za smanjenje stvaranja otpada i ostvarenje zacrtanog cilja EU-a od 70 % oporabe, što uključuje recikliranje i druge vrste uporabe otpada u korisne svrhe. Posebno se ističe jačanje tržišta sekundarnih sirovina i nusproizvoda i to sekundarnih sirovina s obaveznim sadržajem recikliranih materijala, poboljšanje kvalitete podataka o građevnom otpadu, smanjenje nezakonitog odlaganja građevnog otpada i povećanje oporabe otpada. Plan je izrađen kroz participativni proces u koji su bili uključeni svi dionici - javna tijela, poduzeća, organizacije civilnog društva te akademska zajednica.
Konferencija je okupila predstavnike Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, lokalne uprave, građevinskih tvrtki, organizacija civilnog društva, međunarodnih stručnjaka i Svjetske banke. Svi sudionici su potvrdili važnost rješavanja problema lokalnih sredina u gospodarenju otpadom, poput ilegalnog odlaganja otpada i potrebe za povećanjem inspekcijskog nadzora, a istaknuti su i primjeri dobre prakse odvojenog sakupljanja otpada u gradovima Prelog, Krk i Koprivnica. Naglasili su i inicijative industrije i njihova ulaganja u nove tehnologije obrade građevnog otpada za proizvodnju recikliranih materijala.
Pored tehničke podrške pružene Hrvatskoj, na konferenciji je predstavljeno i nadolazeće istraživanje Svjetske banke o iskustvima europskih zemalja u provedbi politika kružnoga gospodarstva, provedeno u četiri države članice EU-a: Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
