ZAGREB, 29. rujna 2020. – Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli jučer su potpisali sporazum na temelju kojeg će Svjetska banka hrvatskoj Vladi pružiti potporu u transformaciji njezina sustava gospodarenja otpadom. U okviru tehničke pomoći načela kružnoga gospodarstva ugradit će se u Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske nakon 2022. u skladu s direktivama Europske unije (EU) i paketom mjera o kružnom gospodarstvu.
Hrvatska trenutačno zaostaje u postizanju ciljeva EU-a koji se odnose na smanjenje otpada, uglavnom zbog slabih tehničkih i financijskih kapaciteta gradova i općina za prikupljanje i razdvajanje otpada te poticanje recikliranja.
U okviru dvogodišnjeg programa tehničke pomoći Svjetska banka pomoći će revidirati postojeći Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te na temelju analize predložiti načine ubrzanja transformacije u skladu s akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo. Potaknut će i sudjelovanje ključnih dionika, pomoći u jačanju koordinacije, stvaranju zajedničke odgovornosti za novi plan gospodarenja otpadom te izgradnji kapaciteta za kružno gospodarstvo.
„U narednim godinama bit će izazovno odgovoriti na ciljeve koji su pred nama, a to je da do kraja 2020. godine moramo odvajati i reciklirati 50 % otpadnog papira, metala, plastike i stakla, te da moramo poduzimati aktivnosti kako bismo ispunili i zahtjevnije ciljeve kao što je povećanje odvajanja i recikliranja otpada na 65 % i smanjenje odlaganja otpada na 10 % do 2035. godine. Posljednje tri godine, Ministarstvo je u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, županijama i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost intenzivno provodilo aktivnosti na osiguravanju potrebne infrastrukture za uspostavu učinkovitog sustava gospodarenja otpadom na lokalnoj i regionalnoj razini te su rezultati tih aktivnosti vidljivi. Ovaj Sporazum predstavlja korak dalje u transformaciji na kružno gospodarstvo koji će doprinijeti stvaranju novoga i modernijega okvira nacionalnoga plana gospodarenja otpadom”, rekao je Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.
„Pretvaranje otpada u resurs bit je kružnoga gospodarstva. Ako ponovno proizvodimo, ponovo koristimo i recikliramo te ako otpad jednog sektora postane sirovina drugog, možemo se približiti kružnom gospodarstvu u kojem se otpad smanjuje na najmanju moguću mjeru te se resursi koriste efikasno i održivo. Poboljšanjem gospodarenja otpadom možemo umanjiti zdravstvene i okolišne probleme, smanjiti emisije stakleničkih plinova te izbjeći negativne učinke na lokalnoj razini kao što je narušavanje krajolika zbog odlagališta otpada te zagađenje vode i zraka. Svjetska banka rado će pružiti potporu hrvatskim tijelima te s ključnim dionicima surađivati na stvaranju čišće i održivije Hrvatske”, rekla je Elisabetta Capannelli, direktorica Svjetske banke za Hrvatsku.
Otkad se pridružila Grupaciji Svjetske banke 1993., Hrvatska je koristila financijsku i tehničku pomoć, savjetodavne i analitičke usluge Svjetske banke. Do danas je Svjetska banka podržala više od 50 projekata u vrijednosti od oko 4 milijarde USD. U svojem radu Svjetska banka trenutačno je usmjerena na ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije COVID-19, obnovu nakon potresa, promet, pravosuđe, inovacije, poslovno okruženje, upravljanje zemljištem, poljoprivredu i gospodarski razvoj Slavonije.
Ova tehnička pomoć financirat će se u okviru Savjetodavnih usluga uz naknadu (eng. Reimbursable Advisory Services, RAS) Svjetske banke, kojima se zemljama srednjeg i visokog dohotka nude usluge koje su posebno prilagođene za njih.
U okviru programa RAS Svjetska banka surađuje sa zemljama na njihov zahtjev, pruža im savjetodavne i analitičke usluge te potporu u provedbi projekata. Troškove pružanja ovih usluga Banka naplaćuje. Njezin rad u Hrvatskoj financira se iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). RAS je fleksibilan, lako se prilagođava potrebama pojedine zemlje te može obuhvaćati različite aktivnosti, uključujući: savjetovanje o javnim politikama; analitiku i dijagnostiku; koordinaciju donatorske pomoći; procjenu učinka politika ili programa; potporu u provedbi programa; provođenje osposobljavanja; razmjenu znanja i suradničko učenje (eng. peer learning).
