WASHINGTON, 9. listopada 2019. – Gospodarski se rast u Europi i središnjoj Aziji usporava, a procjenjuje se da će rast za regiju u 2019. iznositi 1,8 %, stoji u najnovijem izvješću Svjetske banke o gospodarskim kretanjima u Europi i središnjoj Aziji (eng. World Bank Economic Update for Europe and Central Asia). Ta procjena, najniža u posljednje četiri godine, odraz je usporenog rasta u Rusiji i Turskoj, dvama najvećim gospodarstvima u regiji. U izvješću se također spominje snažan rast u ostalim dijelovima regije, uključujući države u Srednjoj Europi, Središnjoj Aziji te na Južnom Kavkazu.
Usporen rast u regiji prati globalni silazni trend te naglašava potrebu za poticanjem rasta produktivnosti i povećanjem ulaganja, koji su u proteklih deset godina bili u padu. Sve lošiji demografski trendovi u Europi i središnjoj Aziji, uključujući smanjenje broja radno sposobnog stanovništva, dodatan su izazov. Izvješće analizira migracijske trendove i nudi uvide za odredišne i matične zemlje.
„Migracija može pridonijeti blagostanju u regiji”, tvrdi Asli Demirguc-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Migranti su u nerazmjernoj većini radno sposobne dobi te stoga mogu ublažiti demografski pritisak kroz povećanje radne snage i produktivnosti te poticanje rasta.”
Udio imigranata u Europi naglo se povećao u posljednja četiri desetljeća te je Europa danas odredište svakog trećeg imigranta u svijetu. Migracija unutar regije također je visoka u Europi i središnjoj Aziji s obzirom na činjenicu da 80 % emigranata odlučuje emigrirati u drugu državu regije. Međutim, često je primjetno snažno protivljenje migraciji jer su prednosti uglavnom dugoročne dok je cijena koja se plaća, a uključuje i oduzimanje radnih mjesta i nezaposlenost, neposredna i koncentrirana među određenim skupinama. Donositelji politika moraju pomoći tim skupinama izradom programa za prekvalifikaciju te prilagođavanjem obrazovnih sustava mladima kako se na tržištu rada ne bi natjecali s niže kvalificiranim imigrantima. Te bi politike mogle uključivati prijelaznu socijalnu skrb i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, stoji u izvješću.
Migracija zabrinjava i zbog „odljeva mozgova” među kvalificiranom radnom snagom s obzirom na to da osobe s višim stupnjem obrazovanja češće emigriraju u čitavoj regiji. Visokoobrazovane osobe čine 55 % ukupnog broja emigranata iz Bosne i Hercegovine, više od 40 % emigranata iz Armenije i Latvije te gotovo 40 % emigranata iz Albanije, Moldavije, Sjeverne Makedonije, Kirgistana, Kazahstana, Rumunjske i Tadžikistana. Takvi dugotrajni trendovi često su simptom, a ne uzrok osnovnog problema.
Dugoročnim politikama unapređenja upravljanja i jačanja institucija u matičnim zemljama mogu se riješiti temeljni uzroci stalne emigracije. Politike usmjerene ka zadržavanju kvalificirane radne snage uključuju snažniji privatni sektoa i otvaranje radnih mjesta, ulaganje u visoko obrazovanje te povećanje prilika za žene u gospodarstvu. Bolja povezanost također je važan aspekt jačanja suradnje s dijasporom jer je veća vjerojatnost da će emigranti koji ostanu povezani ulagati i vratiti se u zemlju. Izvješće pokazuje da je povećanje poticaja za ostanak u zemlji učinkovitija mjera za smanjenje emigracije od provođenja politika koje ograničavaju prednosti u inozemstvu.
