ZAGREB, 5. listopada 2016. – Iako se prognozira da će stopa rasta u EU ostati niska, uz ograničene mogućnosti za brza rješenja u domeni javnih politika, u novoj analizi Svjetska banka navodi da bi reforma uslužnog sektora mogla znatno ojačati prihode i konvergenciju. U svom Redovnom ekonomskom izvješću za Europsku Uniju (EU RER) Svjetska banka tvrdi da bi reforme uslužnog sektora mogle povećati produktivnost EU za prosječno 5 posto, čime bi se otvorilo više boljih radnih mjesta, potaklo investicije i produbila integracija.
Trenutačno se u EU očekuje rast od oko 1,6 posto u razdoblju 2016.-2017., pri čemu su glavni pokretači niska cijena nafte i poticajna monetarna politika, dok se u Hrvatskoj očekuje rast u tom razdoblju od oko 2,2 posto. Duga recesija te spor oporavak gospodarskog rasta i zaposlenosti doveli su do narušenog povjerenja u Europsku Uniju i nacionalne institucije.
“Potencijal rasta u EU otežavaju niske razine investicija, pad broja stanovnika radne dobi i snižena produktivnost,” kazala je Doerte Doemeland, glavna ekonomistica Svjetske banke i autorica izvješća. “Ograničen je prostor za brza rješenja u domeni javnih politika. Unaprjeđivanje propisa koji uređuju sektor usluga moglo bi biti među glavnim područjima za poticanje rasta, prihoda i radnih mjesta.”
Tri četvrtine BDP-a i dvije trećine zaposlenosti u EU otpada na usluge, koje su puno reguliranije nego u razvijenim zemljama članicama OECD-a izvan EU. Čak jedna petina radne snage EU radi u reguliranim strukama, kao što su pravne usluge, inženjerska zvanja i arhitektura, i suočena je sa znatnim ograničenjima, što stvara velike razlike među članicama EU.
U razvijenim gospodarstvima usluge s najviše ograničenja – što uključuje financijske, računovodstvene, prijevozne, komunikacijske ili pravne usluge – predstavljaju ključne pokretače gospodarskog rasta. No, na području EU, pružatelji usluga često ne smiju pružati svoje usluge u drugim državama članicama bez ozbiljnih strukturnih promjena u svom poslovanju – na područjima kao što su vlasništvo, osiguranje, članstvo u strukovnim udrugama ili kvalifikacije osoblja.
“Smanjivanjem regulatornih prepreka za poslovanje u uslužnom sektoru Hrvatska bi mogla povećati produktivnost na razini tvrtki za oko četiri do osam posto. Takve bi mjere uključivale ublažavanje uvjeta glede organizacijsko-pravnih oblika djelatnosti i vlasništva, kao i uvjeta državljanstva za revizore i računovođe ili uvjeta domaćeg prebivališta za odvjetnike,” dodala Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku i suautorica izvješća.
Iako je cilj Direktive EU o uslugama iz 2006. g. stvoriti jedinstveno tržište usluga, reforme uslužnog sektora na nacionalnoj razini nailaze na znatna politička ograničenja. U Izvješću Svjetske banke predlažu se javne politike kojima bi se olakšala prijeko potrebna liberalizacija uslužnog sektora:
- Odrediti reforme uslužnog sektora kao prioritet u zemljama članicama EU i formalizirati ih u „hodogramu“
- Provesti već dogovorene reforme, uključujući i one iz Direktive EU o uslugama
- Pobrinuti se da uslužni sektor postane jedan od prioriteta politike tržišnog natjecanja, kako za Europsku komisiju, tako i za domaća tijela nadležna za tržišno natjecanje
- Stvoriti zajedničko tržište stručnih usluga
- Omogućiti lakšu raspravu o koristima i troškovima reforme s pružateljima usluga i korisnicima iz uslužnog sektora
- Prekvalificirati radnike koji bi mogli biti pogođeni predloženim reformama
