ZAGREB, 25. listopada 2013. – Na ministarskom sastanku posvećenom istraživanju i razvoju, koji je danas održan u Zagrebu, ministri znanosti iz zemalja regije donijeli su Regionalnu strategiju istraživanja i razvoja za inovacije na zapadnom Balkanu.
Istraživanje i razvoj zauzimaju središnje mjesto u strategiji Europske unije (EU-a) za razvoj i zapošljavanje – poznatijoj kao Strategija Europa 2020 – jer predstavljaju važne pokretače gospodarskog razvitka te doprinose produktivnosti i otvaranju mogućnosti za zapošljavanje. U svom nastojanju da pronađu put prema gospodarskom oporavku, ovaj značaj što se pridaje istraživanju i razvoju prepoznale su i zemlje zapadnog Balkana.
“Njegovanje regionalne suradnje najveći je doprinos što ga Republika Hrvatska može dati politikama na kojima je utemeljena Europska unija. Hrvatska u ovoj suradnji, kao i u članstvu svih zemalja regije u Europskoj uniji kada se za to ispune svi uvjeti, vidi svoj dugoročni nacionalni interes i temelj za svoju vlastitu sigurnost i razvitak. Vjerujemo kako u tom pogledu možemo biti konstruktivni te da možemo biti istinski prijatelji svima koji su okrenuti promicanju vrijednosti velikog projekta europskog jedinstva”, izjavio je Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
Radi zajedničkog unapređivanja kvalitete na području istraživanja i razvoja, Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija po prvi su puta surađivale na izradi Regionalne strategije istraživanja i razvoja za inovacije na zapadnom Balkanu. Ovaj će dokument poslužiti kao okvir za zajednička nastojanja u pravcu davanja preporuka za reforme politika i institucionalne reforme, kao i promicanja najhitnijeg prioriteta na zapadnom Balkanu, a riječ je o povećanju inovacija, gospodarskog rasta i blagostanja.
“Pohvalio bih sve uključene zemlje za dojmljive rezultate što su ih tijekom proteklih deset godina ostvarile u reformiranju svojih inovacijskih sustava, unapređivanju istraživanja i omogućavanju inovacija u širem smislu. U danima koji nadolaze, regionalna suradnja na provedbi Regionalne strategije istraživanja i razvoja za inovacije pružit će brojne mogućnosti za bolje iskorištavanje ljudskog kapitala i financijskih sredstava, stvaranje političke podloge za stalno promicanje reformi politika i jačanje kapaciteta za mobiliziranje vanjskih sredstava za financiranje istraživanja, razvoja i inovacija na zapadnom Balkanu”, izjavio je Lalit Raina, savjetnik za politiku i strategiju Svjetske Banke na prostoru Europe i Srednje Azije.
Regionalnom suradnjom na razini politike stvorit će se pozitivan pritisak okoline, a poslužit će i kao vjerodostojan znak opredijeljenosti za provedbu reformi na nacionalnoj razini te za promicanje uklapanja regije u Europski istraživački prostor (ERA). Uključivanje u međunarodne znanstvene i inovacijske mreže i tehnološki napredne proizvodne lance presudno je za kvalitetu i utjecaj istraživanja i razvoja na prostoru čitave regije.
Domaćin ovog ministarskog skupa na kojem su se okupili ministri znanosti zemalja korisnika, predstavnici Europske komisije, Vijeća za regionalnu suradnju i Svjetske banke bio je Nj.E. Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
Goran Svilanović, glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju, podsjetio je kako inovacije čine kamen temeljac strategije Jugoistočna Europa (JIE) 2020, čija se izrada pod pokroviteljstvom VRS-a upravo privodi kraju, pri čemu Regionalna strategija istraživanja i razvoja čini odskočnu dasku pametnog razvoja kao jednog od stupova strategije JIE 2020.
“Strategijom istraživanja i razvoja unaprijedit će se istraživačka osnova i uvjeti za postizanje izvrsnosti u istraživačkom radu na zapadnom Balkanu, čime će se usporiti odljev mozgova i poduprijeti njihov priljev, promicat će se suradnja na području istraživanja i prijenos tehnologija, omogućit će se poslovna ulaganja u istraživanje i razvoj te će se uz odgovarajuće instrumente za tehničku pomoć na razini regije ojačati upravljanje nacionalnim politikama.”
Rad na Strategiji poduprle su Svjetska Banka i Europska komisija, a financiran je iz Višekorisničkog instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Provedbu projekta nadgledali su Europska komisija i Vijeće za regionalnu suradnju.
