Zagreb, 19. srpnja 2013. – U cilju pomoći dionicima hrvatskih željeznica da se uhvate u koštac s izazovima i prilikama proizašlim iz pridruživanja Europskoj uniji, Svjetska banka je izradila dokument Croatia: Railways Policy Note (Hrvatska: Izvješće o politikama željezničkog sektora), analitičko izvješće s preporukama različitim dionicima u željezničkom sektoru o daljnjem jačanju i ubrzavanju reformi hrvatskog željezničkog sustava.
O nalazima i preporukama studije je bilo riječi na današnjoj prezentaciji koju su otvorili ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Nj.E. Siniša Hajdaš Dončić i voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku, g. Hongjoo Hahm,
Hrvatske željeznice su u proteklom desetljeću prošle kroz znatnu preobrazbu da bi usklađivanjem pravnog i institucionalnog okvira s pravnom stečevinom EU ispunile pristupne kriterije. Vlada je osnovala neovisna regulatorna tijela za sigurnost i regulaciju tržišta.
U srpnju 2012. Vlada je rasformirala HŽ Holding u tri samostalna državna poduzeća – HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz uz planove da svako bude konkurentnije i usmjerenije na korisnike. Postupak privatizacije poduzeća HŽ Cargo je dosegnuo završni stadij. Ove su preobrazbe počele smanjivati visoke proračunske potpore svakodnevnom poslovanju željeznica.
Iako znatne, ove reforme možda neće biti dostatne da bi hrvatska željeznička poduzeća preživjela i rasla na velikom i konkurentnom prometnom tržištu EU. Uz produktivnost, HŽ još uvijek zaostaje za usporedivim poduzećima, dok za dio željezničke mreže ne postoji tržišna potražnja da bi ostao otvoren. Neophodne su dodatne mjere za jačanje učinkovitosti i redimenzioniranje poslovanja da bi HŽ postao održiv.
Studija je izrađena 2012. godine kao doprinos planu restrukturiranja koji je vlada istodobno pripremala, te naglašava tri ključna izazova.
Prvo, kako se pobrinuti da vlada dobije vrijednost za novac koji daje HŽ-u te da se isti usmjerava više u buduće investicije u sektoru, a manje za pokrivanje troškova poslovanja. Drugo, kako osigurati održivost željezničkih poduzeća HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz, time što bi postali manje ovisni o državnim sredstvima i konkurentni na otvorenom tržištu EU. I treće, kako postići da pravni okvir EU ide na ruku Hrvatskoj, što uključuje i pitanje kako iskoristiti sredstva iz Strukturnih fondova EU za neophodnu modernizaciju željezničke mreže i postizanje boljih poslovnih rezultata primjenom ugovornih poticaja koje omogućuju željezničke direktive EU.
“Hrvatskoj se nudi jedinstvena prilika da iskoristi pristupanje Europskoj uniji te osnaži svoju ulogu “vrata” prema Srednjoj i Južnoj Europi, kroz razvoj prometno-logističkog sustava koji bi glatko povezao luke, željeznicu i drugu prometnu infrastrukturu. U tom kontekstu se željeznice u Hrvatskoj moraju prilagoditi ne bi li bile kadre dati svoj doprinos kao lokomotiva rasta hrvatskog gospodarstva.” istaknuo je Hongjoo Hahm, direktor Svjetske banke za Hrvatsku.
“Vlada će morati odigrati ključnu ulogu time što će zacrtati sveobuhvatnu strategiju ovog sektora. Svojom financijskom politikom ona može pomoći željezničkom sektoru da bude učinkovitiji tako što će ulagati u infrastrukturu i opremu te uvesti vezu između subvencija za poslovanje i kvalitete usluga.”– naglasio je Jean-François Marteau, stručnjak za prometa te jedan od autora studije Svjetske banke.
Otkako je postala članica Svjetske banke 1993. godine, Republika Hrvatska dobila je potporu u obliku financijske i tehničke pomoći, savjetovanja u području politika i analitičkih usluga. Banka je dosad podržala 49 projekata u iznosu od 3,3 milijarde USD te odobrila 52 darovnice ukupne vrijednosti od 70 milijuna USD.
