Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj

Kao centralizirana država, sa značajnom administrativnom fragmentacijom, Hrvatska ulaže stalne napore u cilju fiskalne decentralizacije. Postojeća administrativna struktura države imala je različite učinke na lokalno i regionalno financiranje, kao i na učinkovitu isporuku lokalnih javnih dobara i usluga. Pandemija COVID-19 pogoršala je razlike između različitih razina vlasti, stvarajući pritiske na tokove prihoda mnogih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Unatoč tim izazovima, Hrvatska nastoji postići samoodrživu lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, sposobnu građanima pružiti robustan skup visokokvalitetnih javnih dobara i usluga.

Obnovljeni fokus na fiskalnu decentralizaciju i osnaživanje nižih razina vlasti mogao bi dovesti do uravnoteženijeg regionalnog razvoja, povećane zastupljenosti, poboljšanja kvalitete lokalnih javnih dobara i usluga i, posljedično, većeg povjerenja i zadovoljstva javnom upravom.

U tom kontekstu, novo izvješće 'Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj' ističe najbolje međunarodne prakse, iskustva i trendove iz zemalja članica OECD-a i Europske unije. Ovi međunarodni primjeri služe kao osnova za razvoj reformskih mogućnosti koje mogu rezultirati poboljšanjem socio-ekonomskog stanja u lokalnim i regionalnim zajednicama. Na temelju međunarodnog pregleda i usporedbe među zemljama, te uzimajući u obzir lokalni ekonomski, društveni i politički kontekst, izvješće predlaže značajne reformske mogućnosti. Sve ove mogućnosti reforme podupiru glavne prioritete i reforme navedene u Hrvatskom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO).

Ovo izvješće može poslužiti kao sredstvo za intenzivniju suradnju u rješavanju izazova hrvatskog sustava fiskalne decentralizacije i stvaranju mogućnosti za reforme s ciljem podrške fiskalnoj decentralizaciji i učinkovitijem financiranju nižih razina vlasti.

Izvješće je dostupno i na engleskom jeziku.