Primjena koncepta kružnoga gospodarstva u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj

OSNOVNE INFORMACIJE

1.     Koji je zadatak dobila Svjetska banka?

U Hrvatskoj je prepoznata važnost učinkovitijeg gospodarenja resursima u korist dugoročne gospodarske i okolišne održivosti u skladu s Paketom za kružno gospodarstvo koji je Europska unija (EU) usvojila 2018. godine. Kružno gospodarstvo održiva je alternativa ustaljenom modelu linearnog gospodarstva („uzmi – proizvedi – baci“), čijom se primjenom količina otpada svodi na minimum ponovnom uporabom, popravkom, obnavljanjem i recikliranjem postojećih materijala i proizvoda. Prema najnovijem neovisnom izvješću o nedostacima u primjeni koncepta kružnosti (Circularity Gap Report 2021), svjetsko je gospodarstvo tek 8,6 % kružno, a čak 91,4 % svega što koristimo odlazi u otpad.

Vlada Republike Hrvatske uvidjela je potrebu za pomakom prema kružnom gospodarstvu, uz stvaranje što manjih količina otpada, njegovo odvajanje na mjestu nastanka, usmjeravanje tokova otpada prema raznim načinima njegova iskorištavanja i postupanje s otpadom kao resursom. Stoga Hrvatska nastoji ubrzati rad na ispunjenju ciljeva EU-a u području kružnog gospodarstva i ugradnji koncepta kružnoga gospodarstva u sadašnji Plan gospodarenja otpadom RH (PGO RH) za razdoblje od 2017. do 2022. godine, kao i u budući PGO RH (za razdoblje nakon 2022.). U tom smislu, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) zatražilo je potporu Svjetske banke, nakon čega se krenulo sa zajedničkom provedbom programa tehničke pomoći za primjenu koncepta kružnoga gospodarstva u gospodarenju otpadom (eng. Circular Economy Approaches in Solid Waste Management) radi uspostave održivog gospodarenja otpadom i potpore Hrvatskoj u prelasku na kružno gospodarstvo. Ova tehnička pomoć financira se u okviru Savjetodavnih usluga uz naknadu (eng. Reimbursable Advisory Services - RAS) Svjetske banke iz Kohezijskog fonda Europske unije. Program je započeo s provedbom u rujnu 2020., a predviđeno trajanje programa je do konca studenog 2022.

2.     Koja je uloga Svjetske banke u promicanju koncepta kružnoga gospodarstva u hrvatskom sektoru gospodarenja otpadom?

Glavna uloga Svjetske banke odnosi se na tehničku pomoć Ministarstvu u izradi novog PGO RH-a za razdoblje nakon 2022., pri čemu bi se u gospodarenje otpadom ugradila načela kružnog gospodarstva u skladu s Europskim zelenim planom i Akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo. Dijagnostički rad je u tijeku, a na temelju te analize izrađuju se preporuke o tome kako ubrzati prelazak na kružno gospodarstvo. Aktivnosti obuhvaćaju i jačanje koordinacije među raznim dionicima i poticanje zajedničke odgovornosti za novi Plan gospodarenja otpadom. Jedinice lokalne samouprave trenutačno raspolažu oskudnim tehničkim i financijskim kapacitetima za uvođenje i provedbu odvojenog sakupljanja otpada i unaprjeđenje reciklaže. Stoga Banka svim uključenim stranama nudi jačanje njihovih kapaciteta, kao i pristup najnaprednijem stručnom znanju i iskustvu.

Ovaj angažman počiva na participativnom pristupu kako bi se Hrvatskoj pomoglo u razvoju dugoročnog i održivog gospodarenja otpadom, te u prelasku na kružno gospodarstvo. Program se provodi u partnerstvu s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i u suradnji s cijelim nizom dionika iz javnog i privatnog sektora, među kojima su: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a (MRRFEU) i druga ministarstva, lokalne i regionalne vlasti, operateri gospodarenja otpadom (skupljači otpada/komunalna poduzeća, poduzeća za obradu / recikliranje otpada, operateri odlagališta itd.), proizvođači/tvrtke iz ključnih sektora (hrana, plastika, graditeljstvo, elektronički proizvodi i IKT), veliki proizvođači otpada/zagađivači (iz turizma, zdravstva, energetike, poljoprivredno-prehrambene proizvodnje), granske udruge, akademska zajednica, civilno društvo, udruge za gospodarenje otpadom te razne strukovne mreže, društvene zajednice i mediji.

3.     Koje su očekivane koristi ovog angažmana za Hrvatsku?

Unaprijedi li gospodarenje otpadom, Hrvatska bi mogla umanjiti posljedice po zdravlje i okoliš, uštedjeti prostor, smanjiti emisije stakleničkih plinova te povećati učinkovitost u potrošnji energije i materijala. Koristi bi se osjetile na više razina: na regionalnoj, gdje bi se u sektoru gospodarenja otpadom ostvarila ekonomija razmjera, i na lokalnoj, gdje bi se poboljšali okolišni uvjeti, npr. smanjenim onečišćavanjem okoliša smećem i narušavanjem krajolika uslijed odlaganja otpada, kao i manjim zagađenjem vode i zraka.

Hrvatska bi na taj način postigla održivo gospodarenje otpadom, ubrzala recikliranje, ograničila uporabu odlagališta i stvorila poticaje za promjene u ponašanju potrošača. Ciljevi koji se trebaju postići do 2035. godine su da se najmanje 65% mase komunalnog otpada mora oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu, a količina komunalnog otpada odložena na odlagališta otpada može biti najviše 10% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada.