SARAJEVO, 28. april 2025. – Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu će, prema predviđanjima, umjereno usporiti u 2025. godini, i to zbog slabije vanjske potražnje i ekonomske neizvjesnosti koju donosi dalji razvoj globalnih trgovinskih politika. To bi moglo negativno utjecati na povjerenje privrede i potrošača, navodi se u danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Svjetska banka predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,2% u 2025, što je za 0,5 procentnih poena niže u odnosu na prethodne projekcije. U 2026. se očekuje ubrzanje rasta na 3,5%.
„Primjećujemo neke pozitivne ekonomske trendove na Zapadnom Balkanu koji ukazuju na otpornost regije i koji bi trebali poduprijeti solidan ekonomski rast. Niža inflacija i rast plata podstiču potrošnju, a počinju rasti i javne investicije”, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. „S druge strane, svjedoci smo povećane domaće neizvjesnosti u nekoliko ekonomija Zapadnog Balkana. Usporena ekonomska aktivnost u Evropskoj uniji i produbljena neizvjesnost globalnih trgovinskih tokova također bi mogli negativno utjecati na izglede za rast u ovoj regiji”.
U izvještaju se ukazuje da su, u periodima neizvjesnosti, diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti. Među ključnim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, uključujući i ograničenja koja utječu na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unaprjeđenje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi podsticanja produktivnosti i pružanja podrške dugoročnom rastu.
Nadalje, u zemljama Zapadnog Balkana bi brže sprovođenje reformi u okviru procesa pristupanja EU – poput pridruživanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja „zelenih traka” radi pojednostavljenja prekogranične trgovine – moglo dalje unaprijediti povjerenje privrednika, privući investicije i podstaći stvaranje novih radnih mjesta.
Svjetska banka u izvještaju naglašava, također, da rast temperatura i pojava ekstremnih vremenskih prilika, uz prelazak na niskougljičnu ekonomiju, korjenito mijenjaju sektorske obrasce zapošljavanja u ovoj regiji, što zahtijeva znatno prilagođavanje radne snage. Šest ekonomija Zapadnog Balkana trebale bi kao prioritete postaviti reforme svojih sistema socijalne zaštite i službi za zapošljavanje, čime bi pomogle svom radno sposobnom stanovništvu da prebrodi vremenske nepogode kao što su poplave, suše i šumski požari te da bude spremno za nove prilike za zapošljavanje koje donosi zelena tranzicija.
Jačanje sistema za zaštitu dohodaka od rada kao odgovor na udare na zaposlenost te veća fleksibilnost sistema socijalne zaštite pomogli bi u sprječavanju osiromašivanja pojedinaca. Uz to, prekvalifikacija radnika za „zelena” radna mjesta doprinijela bi da se odgovori na promijenjenu potražnju za vještinama, čime bi se pospješili produktivnost i ekonomski rast.
Više informacija i prethodna izdanja Redovnog ekonomskoj izvještaja za Zapadni Balkan možete naći ovdje.
***
Kontakti:
U Beču: Filip Kochan, fkochan@worldbank.org
Beograd: Gordana Filipović, gfilipovic@worldbankgroup.org
Priština: Lundrim Aliu, laliu1@worldbank.org
Sarajevo: Jasmina Hadžić, jhadzic@worldbank.org
Skoplje: Anita Božinovska, abozinovska@worldbank.org
Tirana: Ana Gjokutaj, agjokutaj@worldbank.org
