SARAJEVO, 20. novembar 2024. — Bosna i Hercegovina u narednoj deceniji treba uložiti 6,8 milijardi $ u zaštitu stanovništva, imovine i privrede od štetnih i rastućih utjecaja klimatskih promjena, navodi se u danas objavljenom Izvještaju Grupacije Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju za Bosnu i Hercegovinu.
U izvještaju se ističe da bi štete uzrokovane klimatskim promjenama do 2050. mogle smanjiti ekonomiju Bosne i Hercegovine za čak 14 posto. S obzirom da su poplave uzrok preko 90 posto šteta povezanih s klimom, u izvještaju se naglašava potreba za rješenjima zasnovanim na prirodi, kao što su obnova poplavnih ravnica i očuvanje tresetišta, u svrhu povećanja otpornosti i poticanja ekonomskog rasta.
“Klimatske promjene ne predstavljaju samo okolišni izazov nego i direktnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti, javnom zdravlju i socijalnom blagostanju u Bosni i Hercegovini,” rekao je Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. “Nedavne razorne poplave u BiH, posebno u Jablanici, ozbiljan su podsjetnik na ljudsku cijenu klimatskih katastrofa, koje pogađaju živote, osnovna sredstva za egzistenciju i čitave zajednice. Poduzimanjem odlučnih aktivnosti sada, Bosna i Hercegovina može ublažiti buduće rizike i otvoriti mogućnosti za održiv rast."
Pravovremena ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama, naročito u infrastrukturu za zaštitu od poplava, u velikoj mjeri mogu zaštiti ekonomiju zemlje. Proaktivne mjere mogu smanjiti potencijalni gubitak BDP-a zbog klimatskih promjena, uz istovremeno otvaranje radnih mjesta, unaprjeđenje vještina i povećanje prilika za trgovinu. Projekcije pokazuju da svaki euro (1€) potrošen na prilagođavanje klimatskim promjenama ostvaruje povrat do deset eura (10€), što ukazuje na velike ekonomske koristi takvih inicijativa.
Izvještaj također naglašava značaj pravedne tranzicije na niskougljičnu ekonomiju do 2050. To uključuje napuštanje proizvodnje električne energije iz uglja, povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kao što su sunce i vjetar, te unaprjeđenje energijske efikasnosti u brojnim sektorima. Kako bi se osigurala pravedna tranzicija, izvještaj ističe potrebu za vladinim mjerama za sprječavanje energetskog siromaštva i podršku domaćinstvima s niskim dohotkom.
Da bi se, u skladu s ciljevima Evropske unije, do 2050. postigla nulta neto emisija, očekuje se da privatni sektor učestvuje sa gotovo 90 posto u ulaganjima u dekarbonizaciju, naročito u sektorima transporta, zgradarstva i električne energije.
"Investicije privatnog sektora i radna mjesta u zelenoj ekonomiji od vitalnog su značaja za pozicioniranje Bosne i Hercegovine u pravcu održive budućnosti," rekao je Nicolas Marquier, regionalni menadžer IFC-a za Zapadni Balkan. "Javno-privatno partnerstvo za razvoj infrastrukture i zeleno finansiranje će biti od ključnog značaja za realizaciju investicija potrebnih za dekarbonizaciju ekonomije i izgradnju otpornosti na izazove uzrokovane klimatskim promjenama."
Pored fokusiranja na povećanje otpornosti i prelazak na čistiju ekonomiju, izvještaj preporučuje uspostavljanje snažnih institucija i regulatornog okvira kako bi se osigurale djelotvorne i održive klimatske mjere.
Grupacija Svjetske banke već radi s vlastima u Bosni i Hercegovini, između ostalog, na projektima pružanja podrške za pravednu tranziciju i unaprjeđenje kvaliteta zraka.
