BEČ, 17. oktobar 2024. – Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu umjereno će se ubrzati tokom 2025. godine, prvenstveno usljed povećane potrošnje i investicija, potaknutih rastom kupovne moći, stoji u novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, koje je danas objavila Svjetska banka.
Svjetska banka predviđa da će ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,7% u 2025, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na proljetno izdanje ovog izvještaja. Očekuje se da će stopa rasta u 2024. iznositi 3,3%, odnosno 0,1 procentni poen više nego što je prvobitno bilo procijenjeno.
„Domaći faktori i dalje pogoduju umjerenom ubrzanju rasta na Zapadnom Balkanu. Pored toga, u srednjoročnom će periodu postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji imati ključnu ulogu u poticanju izvoza iz ovog regiona“, rekla je Isolina Rossi, ekonomistica Svjetske banke i glavna autorica izvještaja. „Uprkos pozitivnim izgledima, region je još uvijek osjetljiv na više rizika, uključujući usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike“, dodala je ona.
Tabela 1: Izgledi za Zapadni Balkan, 2021–2026
(Realni rast BDP-a po tržišnim cijenama u procentima)
|
|
|
|
| Razlika od projekcija za proljeće 2024. u procentnim poenima | |||||
2021 | 2022 |
2023
| 2024f | 2025f | 2026f |
| 2024f | 2025f | 2026f | |
Realni rast BDP-a (u procentima) |
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
Albanija | 8,9 | 4,9 | 3,4 | 3,3 | 3,4 | 3,4 |
| 0,0 | 0,0 | -0,1 |
Bosna i Hercegovina | 7,4 | 4,2 | 1,7 | 2,8 | 3,2 | 3,9 |
| 0,2 | -0,1 | -0,1 |
Crna Gora | 13,0 | 6,4 | 6,3 | 3,4 | 3,5 | 3,2 |
| 0,0 | 0,7 | 0,2 |
Kosovo | 10,7 | 4,3 | 3,3 | 3,8 | 3,9 | 4,0 |
| 0,1 | 0,0 | 0,1 |
Sjeverna Makedonija | 4,5 | 2,2 | 1,0 | 1,8 | 2,5 | 3,0 |
| -0,7 | -0,4 | 0,0 |
Srbija | 7,7 | 2,5 | 2,5 | 3,8 | 4,2 | 4,0 |
| 0,3 | 0,4 | 0,0 |
Šest zemalja Zapadnog Balkana | 7,9 | 3,4 | 2,6 | 3,3 | 3,7 | 3,7 |
| 0,1 | 0,2 | -0,1 |
Jačanjem ekonomskog rasta životni standard na Zapadnom Balkanu nastavlja se postepeno približavati onome koji uživaju građani naprednijih ekonomija Evropske unije. Međutim, da bi se očuvao zamah rasta i ubrzao tempo konvergencije, potrebne su strukturne reforme, uključujući i one navedene u Planu rasta Evropske unije.
„Ekonomska integracija ključni je pokretač rasta malih ekonomija kakve su one na Zapadnom Balkanu“, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za ovaj region. „Da bi pospješile taj rast ove države bi trebale unaprijediti trgovinsku razmjenu i unutar regiona i sa Evropskom unijom, skratiti vrijeme čekanja na graničnim prijelazima te integrirati svoje platne sisteme. Pored toga, rješavanje demografskih i izazova tržišta rada iziskuje punu fokusiranost na razvoj ljudskog kapitala. Unaprjeđenje obrazovnih i zdravstvenih sistema od presudnog je značaja za prelazak sa srednjeg na viši nivo dohotka“, zaključila je Yu.
Kako gotovo četvrtina građana zemalja Zapadnog Balkana trenutno živi u inostranstvu, bolje upravljanje globalnom radnom snagom sa Zapadnog Balkana moglo bi biti ključni pokretač ekonomskog razvoja u ovom regionu. Mada emigracija može dovesti do izazova, kakav je nedostatak radne snage, postoje i jasne prilike da se migracije iskoriste za ekonomske koristi.
Kako se navodi u izvještaju, migracije mogu, uz adekvatno upravljanje, smanjiti siromaštvo, potaknuti izvoz i privući investicije, što u krajnjem ishodu dovodi do stvaranja radnih mjesta i prijenosa znanja. Primjera radi, doznake mogu poboljšati finansijsku situaciju domaćinstava migranata. S druge strane, povratak migranata koji su u inostranstvu stekli napredne vještine može dovesti do „priliva mozgova“ u zemlje porijekla, dok privlačne visoke zarade u stranim zemljama mogu motivirati one koji ostaju da se obrazuju i unaprijede vještine.
U izvještaju se zemljama Zapadnog Balkana preporučuje da usvoje nekoliko javnih politika kako bi se migracije maksimalno iskoristile:
- Razvoj obuka za stjecanje vještina i programa mobilnosti u partnerstvu sa odredišnim zemljama i proširivanje obima bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju.
- Unaprjeđenje zaštite za migrante tokom ciklusa migracije kako bi se ublažili rizici sa kojima se mogu suočiti i kako bi ih se motiviralo na povratak.
- Omogućavanje prijenosa kapitala, stručnosti i najnaprednijih tehnologija posredstvom dijaspore.
- Korištenje digitalnih alata i unaprjeđenje prikupljanja podataka radi djelotvornog upravljanja migracijama i usvajanja javnih politika.
Više informacija i prethodna izdanja Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan
možete naći ovdje: www.worldbank.org/eca/wbrer.
***
Kontakti:
Beč: Filip Kochan, fkochan@worldbank.org
Beograd: Gordana Filipović, gfilipovic@worldbankgroup.org
Priština: Lundrim Aliu, laliu1@worldbank.org
Skoplje: Anita Božinovska, abozinovska@worldbank.org
Sarajevo: Jasmina Hadžić, jhadzic@worldbank.org
Tirana: Ana Gjokutaj, agjokutaj@worldbank.org
