WASHINGTON, 30. mart 2021. – Ekonomije rastućih i zemalja u razvoju u regionu Evrope i centralne Azije ove godine će prema očekivanjima ostvariti rast od 3,6 procenata, zahvaljujući oporavku izvoza i stabilizaciji cijena industrijskih proizvoda, što djelimično neutrališe ponovno rasplamsavanje pandemije krajem 2020. i skorašnje izbijanje novih slučajeva, navodi se u najnovijem, danas objavljenom izdanju ažuriranog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za region.
Umjeren rast u 2021. usljediće nakon kontrakcije od 2 procenta u 2020. zbog poremećaja prouzrokovanih COVID-19. Ekonomski pad je bio manji od predviđenog usljed oporavka Turske, koji je bio snažniji od predviđenog, i otpornosti Rusije, kao dvije najveće ekonomije u regionu. Oporavak industrijske proizvodnje, povećana izvozna potražnja, veće cijene roba i fiskalna i monetarna podrška doprinjeli su ostvarivanju ovakvog rezultata. Najteže su pogođene ekonomije koje u velikoj mjeri zavise od usluga i turizma, imajući u vidu da su mjere socijalnog distanciranja i ograničenja kretanja dovele do trajnijeg slabljenja.
Očekuje se da će stopa regionalnog rasta dostići 3,8 procenata u 2022., kako efekti pandemije budu postepeno slabili a trgovina i investicije ubrzavale rast. Ovakvi izgledi su ipak veoma neizvjesni i rast može biti niži ukoliko iščezavanje pandemije potraje duže nego što se očekuje; postoje kašnjenja u vakcinaciji, uslovi eksternog finansiranja se pogoršavaju usljed globalnog rasta kamatnih stopa ili pogoršanja raspoloženja investitora, kao i usljed geopolitičkih tenzija.
Očekuje se da će pandemija poništiti makar pet godina rasta prihoda po glavi stanovnika u nekoliko ekonomija u regionu i povećati broj siromašnih, u velikoj mjeri usljed gubitka radnih mjesta. U cjelosti, uprkos oporavku rasta, oporavak bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u regionu je blaži i ispod trenda prije pandemije.
"Pandemija i dalje baca sjenku na ekonomsku aktivnost u Evropi i centralnoj Aziji. Međutim, dok se kreatori politika hvataju u koštac sa kratkoročnim uticajima na zdravlje, obrazovanje i ekonomiju, trebalo bi da iskoriste priliku da se pozabave dugoročnim izazovima podsticanja produktivnosti, izgradnje vitalnijeg privatnog sektora, unaprjeđenja institucija i prelaska na zelenije i inkluzivnije ekonomije, sa manjom emisijom ugljika", kaže Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za region Evrope i centralne Azije.
Dobro upravljanje je ono što je od suštinskog značaja za postizanje dugoročnih ciljeva razvoja. Pandemija je naglasila potrebu za dobrim upravljanjem, s obzirom na značaj uloge koje su imale vlade širom svijeta kod ublažavanja uticaja virusa na zdravlje, ekonomije i društvo. Mjere su se kretale od ograničavanja kretanja radi kontrole širenja zaraze do programa vakcinacije, paketa mjera pomoći za zaštitu pojedinaca i poslovnih subjekata od ekonomskih posljedica pandemije, kao i kreiranja načina za virtualno učenje za milione školske djece.
Dobro upravljanje u Evropi i centralnoj Aziji dobija na dodatnom značaju s obizrom na istorijski velike uloge koje imaju vlade u oblikovanju ekonomija. Potrošnje vlada u regionu čine skoro 40 procenata ekonomije i državni sektor zapošljava više od četvrtine najobrazovanije i najproduktivnije radne snage u regionu, gdje žene predstavljaju 57 procenata zaposlenih u javnom sektoru. A vjerovatno je i da će se uloga državnog sektora u zemljama regiona dodatno povećavati u predstojećim godinama, rukovođeno u velikoj mjeri potrebom za proširenje zdravstvene i dugoročne zaštite za stanovništvo koje stari, kao i zbog javne podrške za invervencijama vlade na smanjenju nejednakosti, i kao rezultat suočavanja sa COVID-19, unaprijeđenje sistema zdravstva i obrazovanja.
U posebnoj analizi Podaci, digitalizacija i upravljanje u Evropi i centralnoj Aziji, izvještaj razmatra potencijlanu ulogu podataka i digitalizacije na unaprijeđenju upravljanja u regionu.
„Kako bi se učinkovito rješavali izazovi koje je sa sobom donio COVID-19, unaprjeđenje upravljanja nosi sa sobom još veći značaj u regionu“, rekla je Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju. „Digitalne tehnologije i revolucija podataka nude potencijal za povećanje efikasnosti, transparentnosti, operativnosti i povjerenja od strane građana, koje sve zajedno unaprijeđuju kvalitet uprave.“
Podaci predstavljaju temelj za kvalitetnije donošenje odluka, optimizaciju rada državnih organa i djelotvorniju raspodjelu resursa, dok digitalizacija omogućava jačanje ovih procesa i doprinosi većoj efikasnosti i transparentnosti.
Kako bi se povećao uticaj revolucije podataka, potrebna su poboljšanja digitalizacije i koordinacije decentralizovanih sistema podataka koji postoje po institucijama. Kvalitet državne uprave u sve većoj mjeri zavisi od stepena korištenja digitalnih alata i primjene tehnologije radi unaprjeđenja upravljanja, pružanja usluga i sveukupnog kapaciteta države. Vlade bi trebalo da primjene i podsticajne mjere kojima će pospješiti uvođenje i prilagođavanje informacionih sistema u javnoj upravi.
Revolucija podataka i digitalizacija takođe pružaju šansu za jačanje poverenja kroz podsticanje efikasne saradnje između vlada i civilnog društva. Jedan od mehanizama koji najviše obećava za postizanje ovog cilja je instrument Vlada otvorenih podataka, koji smanjuje transakcione troškove skupljanja, analiziranja i distribucije podataka iz javnog sektora i omogućava sveobuhvatniji uvid u kvalitet uprave. Omogućavanje otvorenog pristupa podacima vlade bi takođe moglo da pomogne u sprječavanju širenja dezinformacija i pogrešnih informacija preko društvenih mreža. Promovisanje mehanizma direktnih povratnih informacija između građana i vlade ne samo da unaprijeđuje pružanje usluga javnog sektora, već i izgradnju povjerenja i legitimiteta.
Ovdje možete preuzeti izvještaj.
Za više informacija o prethodnim izdanjima Ekonomskih novosti za ECA, kliknite ovdje.
